"Ovim se potvrđuje i da su naši propisi u oblasti zaštite stranih ulaganja usaglašeni sa evropskim standardima. Na osnovu ishoda arbitraže, osnovne dvije poruke stranim investitorima su da u Crnoj Gori imaju pravnu sigurnost, a sa druge strane da Crna Gora nije destinacija za poslovne mahinacije i 'lov u mutnom', što pokazuje i ishod sudskog spora koji je država vodila protiv bivših vlasnika nikšićke Željezare", istakao je Vujović.
On je podsjetio da država i CEAK vode još jedan arbitražni spor, takođe u Parizu.
"Ročište u tom sporu je završeno prije nekoliko mjeseci i sad očekujemo ishod. Uložili smo velike napore, radna grupa kojom predsjedavam, kao i državni fondovi koji su takođe tuženi, i pripremili dokumentaciju kojom se pobijaju navodi tužioca. Mislim da smo se veoma ozbiljno posvetili ovim sporovima: Ohrabruje nas što smo imali kvalitetne zastupnike, advokatske kancelarije Christoph Lindinger i Slaven Moravčević, koji su nas dobro pripremili i za svjedočenje i za dostavljanje dokumenata", naglasio je Vujović.
Investicioni arbitražni postupak između CEAK Holdings Limited i Crne Gore je okončan juče, 26. jula 2016. godine, tako što se postupajući arbitražni tribunal oglasio nenadležnim da odlučuje o ovom sporu.
Arbitražni tribunal Međunarodnnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Parizu je u dijelu postupka posvećenom isključivo razmatranju pitanja nadležnosti, ustanovio da CEAK ne posjeduje sjedište na teritoriji Kipra, te samim tim ne predstavlja stranog investitora u skladu sa uslovima primjenljivog međunarodnog sporazuma o zaštiti stranih investicija, a koje svojstvo bi CEAK obavezno morao imati kako bi bio ovlašćen da pokrene ovu vrstu arbitražnog postupka protiv Crne Gore.
CEAK je ovaj arbitražni postupak pokrenuo marta 2014. godine na osnovu bilateralnog sporazuma o zaštiti stranih ulaganja između Kipra i Crne Gore. CEAK je tvrdio da je Crna Gora prekršila više obaveza sadržanih u tom sporazumu i, iako nije najavio tačnu vrijednost spora, CEAK je u stručnoj javnosti najavljivao da će zahtijevati naknadu štete u iznosu od preko 600 miliona eura.
