"Vazdušna kampanja je suviše ograničena. Kampanja protiv ISIS je jedna stvar, a uništavanje njegove sposobnosti da funkcioniše kao država je sasvim druga. Radi poređenja, tokom intervencije 78 dana na Kosovu 1999. godine, NATO je imao 19,484 vazdušna naleta, u prosjeku 250 dnevno. Tokom vazdušne kampanje u Libiji 2011. godine bilo je 9.700 udara za 215 dana, odnosno 45 po danu. U Avganistanu je bilo 6.500 naleta, odnosno otprilike 83 naleta dnevno. Za razliku od toga, u devet mjeseci vazdušne kampanje SAD su imale 2.796 naleta, nešto više od 10 dnevno u Iraku i Siriji zajedno", navodi Kilkulen u svom izvještaju.
Kako Kilkulen navodi, ratna strategija je da se neutrališe ISIS u Iraku, a kako bi se stvorio "mir", a u Siriji da se zaustavi rat sukobljenih strana, dok je za razliku od njih, agresija na SR Jugoslaviju bila ta da se stvori dovoljno štete Vojsci SR Jugoslavije kako bi bila prisiljena na prekid vatre.
"Partnerima" iz NATO-a bilo je potrebno 19,484 vazdušna naleta kako bi "prisilili" Vojsku SR Jugoslavije na "prekid vatre", više nego na Libiju, Irak, Siriju i Avganistan zajedno.
Dejvid Kilkulen je bivši australijski oficir koji je bio savjetnik generala Dejvida Petreusa u 2007. i 2008. godini, kada mu je bio i savjetnik za vođenje rata u Iraku.
Od 2005. do 2006. godine, bio je glavni strateg u Kancelariji koordinatora za protivterorističke akcije u američkom Stejt departmentu.
Takođe, bio je savjetnik britanske i australijske vlade, kao i savjetnik u NATO-u.
