Prema rezultatima istraživanja studenti su pasivni u konzumiranju kulturnih sadržaja u slobodnom vremenu, dok su na polju kulturne produkcije mnogo aktivniji. Od 1004 ispitanika, 2% se bavi nekim vidom umjetnosti u slobodnom vremenu, a svega 1,66% odlazi u pozorište, bioskop ili na koncerte. I pored toga što je 43% njih zadovoljno kulturnom ponudom u Crnoj Gori, prednost daju fizičkim a i socijalnim aktivnostim, kao što su treninzi i izlasci u grad. Kod kuće, 36,8% njih je pročitalo jednu do dvije knjige za prethodnih godinu. Nisku kulturnu participaciju studenti su opravdali nedostatkom vremena, interesovanja i novca. Kada je riječ o umjetničkom potencijalu studenata, više od polovone ispitanika (55,4 odsto) se bavi stvaralaštvom, gdje dominira muzička djelatnost (18,6%), dok su vizuelne umjetnosti (13%) i književnost (10,7%) slabije zastupljene.
Rektorka je sigurna da Univerzitet može biti značajna adresa i izuzetno dobra produkciona tačka u pravcu okupljanja mladih i iniciranja alternativnog kulturnog djelovanja studenata. Univerzitet već dobrim dijelom to i jeste, kazala je ona, kroz dugogodišnji rad i uvezivanje fakulteta umjetnosti na Cetinju, kao na jednom svojevrsnom umjetničkom stvaralačkom poligonu.
„Kulturno djelovanje je posebno značajno u tranzicionim prilikama i kulturološko problematičnim civilizacijskim tokovima, kada je, nažalost, prijemčiviji rijaliti šou na televiziji ili serijal sapunica od ozbiljnog koncerta. Pitanje je kako naći mjeru u borbi za ono što je suština i što je istinska vrijednost, i kulturna i umjetnička“, rekla je rektorka Vojvodić, dodajući da se loše kultune navike ne mogu pravdati socijalnim i ekonomskim razlozima društva u tranziciji, mada potrošačka kultura, masmediji, diktati kulturnih trendova uistinu pustoše kulturnih interesovanja kod novih generacija.
Ministar kulture Pavle Goranović smatra da analiza trenutnog stanja ukazuje na kreativne potencijale, anomlije, pa i kulturne bjeline.
„Stvaralaštvo studenata je, uvjeren sam, stvaralaštvo novih reprezenata kulturnog identiteta, pa je neoophodno i same studente učiniti svjesnim ove činjenice i ukazati im na to da se u procesu kulturnog razvoja države posebno računa na njihov doprinos i aktivizam, kao i da se eliminiše ono što je definisano kao kulturna pasivnost ove populacije, u istraživanju“, kazao je ministar Goranović.
Autor istraživanja Pavle Pavlović ukazao je da se studenti uglavnom informišu putem interneta (44,93%), što je pokazatelj institucijama kulture gdje treba da razvijaju svoje resurse za razvijenu komunikaciju sa studentskom populacijom.
Istraživanje je objavljeno u publikaciji „Kulturni život studenata u Crnoj Gori“, koja je nastala kao ishod saradnje Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore sa Univerzitetom Crne Gore, a u okviru projekta „Studentski kulturni centar“, koji podržava Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Ministarstvo kulture i Crnogorska komercijalna banka.
