Bankarski ombudsman Halil Kalač kazao je Pobjedi da se najveći broj žalbi odnosio na kredite, naročito one indeksirane u švajcarskim francima, što je i očekivano zbog situacije sa tim bankarskim proizvodom. Građani su se žalili i na kamate, naročito na kartice, ali i na kredite i štednju.
"Kamatne stope su i dalje vrlo visoke. Više su nego u regionu, a znatno više nego u EU. Tokom dvije posljednje godine došlo je do blagog smanjenja kamatnih stopa, ali to je nedovoljno. Kamatna marža, odnosno razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, kreće se od sedam do 7,5 odsto, na nivou bankarskog sektora", rekao je Kalač.
On je dodao da u posljednje vrijeme ima dosta žalbi na smanjenje kamata na štednju, odnosno depozite, ali i na ukidanje povoljnosti kojima banke u startu privuku klijente.
"Klijenti se žale na visinu kamatne stope na sve vrste depozita, odnosno štednju koje padaju iz mjeseca u mjesec", kazao je Kalač.
Depoziti u bankama iznose preko 2,6 milijardi eura, a prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na štednju građana 1,48 odsto.
"Većina banaka, kada su startovale na ovom tržištu, nudile su povoljnosti kao što su tekući računi, bankarske kartice i minusna stanja na računima, a sada tih povoljnosti skoro i nema. I na to se žale klijenti", rekao je Kalač.
