On dodaje da je očigledno posrijedi politička pozadina čitave priče i pokušaj sticanja, kako ističe, jeftinih politikantskih poena na račun izvrtanja činjenica. Podsjeća da se, od 1885. godine pa do danas, trg transformisao u skladu sa okolnostima, od gradske pijace, preko stočnog pazarišta, parkinga, pa i do buvljaka iz devedesetih, pa se , kako zaključuje, može reći da je bio slika i prilika vremena i okolnosti u kojima su živjeli njegovi stanovnici.
''Današnja slika trga se ne može opisati drugačije nego kao ''nažalost lijep trg''. Lijep, prostorno definisan, jedinstven trg, je u stvari trenutno skup desetak trafika, ćevabdžinica, prodavnice cd-a folk muzike, zapuštenog drvoreda lipa, ogromna asfaltna, neosvijetljena površina. Sadašnji opis Trga je očigledno slika koja odgovara aktivistima nevladinih i političkih grupacija kojima smeta projekat cjelovite rekonstrukcije. Pokrenuvši peticiju ''Sačuvajmo lipe...'', aktivisti jasno iskazuju politički angažman u pozadini'', jasan je Adžić i obrazlaže na čemu temelji svoj stav.
''U svim tim nastupima nema nijedne stručno argumentovane zamjerke na račun projekta rekonstrukcije Trga Slobode u Nikšiću, već se radi o jeftinom, dnevnom politikanstvu'', smatra Adžić. Za njega je postojeći drvored uzrok fizičke podijeljenosti trga, pa pored loše pozicije drvoreda u centralnom dijelu, ne postoji ni kontinuitet u njihovom rasporedu.
''Teško je ne primijetiti da je postojeći drvored lipa pozicioniran u diskontinuitetu, tj. drveće nije na jednakom rastojanju, postoje velike praznine, kao i asimetričnost između redova. Problem fizičke podijeljenosti trga se najbolje istakao prilikom nedavnog koncerta povodom jubileja pivare ''Trebjesa'', kada je bina bila locirana na jednom od ćoškova trga, pri čemu je druga polovina trga bila prazna'', kaže Adžić i posebno naglašava kako će se prema sadašnjem projektu rekonstrukcije Trga saditi nove sadnice, kojih će biti dvostruko više nego sada, a koje će zajedno sa parternim zelenilom, stvoriti sliku ''zelene oaze''.
''Odabir sadnica nije proistekao iz kampanje za učlanjenje u NATO, kako su neki mediji to prezentovali. Američki tulipanovac umjesto domaće lipe, je bio naslov u jednim crnogorskim novinama. Američki tulipanovac, ili liriodendron tulipifera, je izabrala koleginica po profesiji pejzažni arhitekta, a koja je usput i spoljnji, stručni saradnik nevladine organizacije ''Ozon''. Nijednog trenutka nijesam ni sumnjao, niti se miješao u njen izbor. Skoro mi se i sama pohvalila kako je na jednom stručnom simpozijumu dobila podršku od kolega iz Beograda, koji imaju izuzetno pozitivno iskustvo sa ovom vrstom drveća'', dodaje on i poručuje kako zapravo suština nije u američkom tulipanovcu, ili sibirskom arišu, već u Trgu Slobode u Nikšiću i njegovoj prostornoj percepciji.
''Sa novim rasporedom drveća otvoriće se centralni prostor između fontane i skulpture Nikole I Petrovića, osnivača modernog Nikšića. Trg će dobiti fizionomiju otvorenog, a ne podijeljenog prostora, i budući koncerti, na primjer, neće biti u „ćošku“, nego na centru'', jasan je Adžić.
Zbog svega je , kako navodi, kada je saznao da je koleginica, koja je radila projekat pejzažne arhitekture, ujedno i stručni saradnik nevladine organizacije ''Ozon'', zamolio istu da upita direktora te organizacije, koji je razlog zluopotrebe medija i kampanje ''Sačuvajmo lipe...''.
''Nijesam ni očekivao da će postojati stručne argumentacije, već je jasan motiv, pozadina i cilj. Još veće razočarenje je anketa slučajnih prolaznika, među kojim je bilo i djece, o tome da li treba sačuvati lipe na Trgu Slobode. Jasno sam se zapitao da me neko u sred bijela dana presretne na ulici i upita da li sam protiv sječe drveća, naravno da bih odgovorio svim srcem i dušom da sam protiv uništavanja zelenila i svega što ono sa sobom nosi. Isto tako, kada neki naš zemljak iz Rijeke, Toronta, Beograda ili bilo gdje drugo dobije e-mail u kome se od njega traži da se izjasni da li treba sačuvati lipe na Trgu Slobode, logično i očekivano je da će instiktivno reagovati i pokušati da spriječi ''horor'' koji gradska vlast sprovodi po nedužnom ostatku Nikšićana, koji nijesu imali gdje da odu, nego čuvaju svoja roditeljska ognjišta, i griju vatru da bude toplo kad ovi dođu na odmor, da obiđu najbliže'', kaže Adžić i završava svoj odgovor svima koji su protiv rekonstrukcije trga, a što između ostalog i podrazumjeva uklanjanje desetak stabala lipe, da će se ovim projektom najznačajniji gradski prostor pretvoriti u ''zelenu oazu''.
''Na Trgu će biti dvostruko više sadnica nego što je sada, svejedno da li će to biti američki tulipanovac, domaća lipa, ili nešto treće. Nemam ništa protiv. Važno je da imamo zelenilo na Trgu, a zahvaljujući otvorenom tržištu moguće je kupiti već formirane sadnice kako bi se trenutno postigao željeni efekat vizuelnog doživljaja prostora. Na kraju zahvaljujem se na podršci velikom broju građana koji sa nestrpljenjem očekuju uređenje gradskog trga'', zaključuje Adžić.
On podjseća da je projekat rekonstrukcije Trga Slobode u Nikšiću urađen u skladu sa Zakonom o uređenu prostora i izgradnji objekata i definisanim smjernicama iz Urbanističkog projekta Trga Slobode. Urbanistički projekat Trg Slobode je nastao kao rezultat međunarodnog konkursa za spomeničku skulpturu Kralja Nikole I, sa uređenjem trga. Kako se radilo o specifičnom konkursu sa žirijem sastavljenim od najznačajnijih društveno-političkih i kulturnih ličnosti toga vremena, javnost je bila do detalja upoznata sa svim aktivnostima vezanim za odabir najboljeg rješenja.Urbanistički projekat Trg Slobode je nakon zakonske procedure, objašnjava Adžić, objavljen u Službenom listu RCG - opštinski propisi br.17/01. ''Razradom Urbanističkog projekta Trga Slobode na nivou glavnog projekta težilo se prevazilaženju postojećih prostornih problema, koji se ogledaju u neproporcionalnoj podijeljenosti Trga na dva uzdužna dijela, što onemogućava formiranje cjelovitog prostora, kao jedno od osnovnih, tj. školskih pravila u urbanističkom projektovanju'', objašnjava Adžić. (Izvor i Foto: portal Onogošt)
