On je kazao da je Hrvatska uvela sistem otvorenih lista sa preferencijalnim glasanjem, ali da učinak nije bio veliki ni na izborima za Evropski parlament, ni na poslednjim, za nacionalni parlament.
Razlog za takav neupsjeh je, prema riječima Čulara, što je Hrvatska izabrala model koji dosta ograničava birača i što su oni svojim odlukama u većini slučajeva samo potvrdili kandidate koji su bili pozicionirani visoko na stranačkim listama.
„Postoji čitav niz modela preferencijalnog glasanja, a Hrvatska ima model samo sa jednim preferencijskim glasom. Moj bi prijedlog Crnoj Gori bio da izmijeni taj model i glasačima osigura preferencijalno glasanje sa više glasova“, rekao je Čular agencji MINA.
Kako je pojasnio, glasači teorijski mogu imati glasova koliko je kandidata na listi, ali ne moraju glasati za sve, jer je to moguće ograničiti.
„To bi u svakom slučaju omogućilo da efekat preferencijskog glasa bude mnogo veći nego što je slučaj sa Hrvatskom, gdje se pokazalo da je bio jako minoran“, ocijenio je Čular.
On je kazao da se efekti takvog glasanja prije svega mogu osjetiti na unutarstranačkom nivou jer se, kako je istakao, u strankama gleda koliko je koji kandidat dobio preferencijskih glasova.
Prema riječima Čulara, ako stranka nije u stanju akomodirati naraslu ambiciju nekih kandidata, onda postoji mogućnost da bi kandidati, koji za sebe misle da više vrijede a da im stranka ne da nivo uticaja i prostora koji žele, tražili svoju sreću van stranke ili u nekoj drugoj.
„Moguće je da bi čak i poslanici sjutra pojačano mijenjali svoje frakcije“, ocijenio je on.
Čular smatra da bi, prije primjene takvog modela, trebalo odmjeriti uticaj i političkih partija i preferencijalnog glasa na početni redosljed stranačke liste.
On je kazao i da postoji mogućnost da bi glasači, svoje pravo preferencjalnog glasa iskoristili da bi poremetili inicijalnu prtijsku listu.
MINA
