Ambasador Garačević je govoreći o varšavskom Samitu koji će biti održan 8. i 9. julana kojem će Crna Gora učestvovati po prvi put, podsjetio da je naša zemlja odmah nakon potpisivanja protokola o pristupanju, koji je bio 19. počela da učestvuje u svim radnim sastancima kao posmatrač
''To znači da smo uključeni u proces pripreme NATO samita. Normalno, u ovoj fazi nismo dio procesa odlučivanja, ali smo uključeni u smislu da pratimo i da naravno na sastancima možemo davati svoje sugestije, mišljenja i tako dalje. Našu delegaciju predvodiće premijer Milo Đukanović i on će prvi put učestvovati u svim sastancima koji imaju NATO format. U sastavu delegacije će biti ministarka odbrane, naš ambasador u NATO-u, kao i delegacija koja dolazi iz Crne Gore. Trenutno nemamo ministra vanjskih poslova, predsjednik Vlade vrši tu dužnost, tako da će na događajima na kojima je planiran ministar vanjskih poslova vjerovatno učestvovati predsjednik vlade ili neko ko bude bio na adekvatnom nivou njega zamjenjivao, ali je važno da on bude na onim glavnim sastancima koji podrazumijevaju učešće predsjednika država i vlada'', kazao je ambaasador Garčević.
On je konstatovao da ratifikacija Sporazuma pristupanja Crne Gore NATO-u ide brže nego što se očekivalo
''Bugarska je ratifikovala prije neki dan, a imamo najave da bi u julu dvije-tri zemlje mogle takođe ratifikovati Sporazum. Potom slijedi period odmora, ali pretpostavljam da će septembar i oktobar donijeti veliki talas ratifikacija. Ide brže nego što smo mogli da očekujemo kada smo u maju potpisali sporazum’’, kazao je nacionalni koordinator i objasnio da je proces ratifikacije započet i SAD-u, pismoom koje predsjednik Obama uputio senatu.
''Taj akt učiniće da se proces ratifikacije dodatno ubrza, jer mislim da će poslije toga sve države htjeti da što prije završe proces ’’, kazao je mabasador Garčević i konstatovao da je ubijeđen da će se ratifikacija dogoditi prije smjene američke administracije, prije kraja ove godine.
Brzina procesa ratifikacije, ocjenjuje nacionalni koordinator, znači da Crna Gora drži tempo u sprovođenju reformi
''Vrlo je važno da se krenulo i sa brzom ratifikacijom od strane susjeda, jer mnogo znači kako susjedi reaguju - da li vam daju otvorenu podršku ili su suzdržani'', kazao je ambasador Garčević.
On je, govoreći da li se odluka o pristupanju treba donijeti u parlamentu ili na referendumu, kazao da je po tom pitanju crnogorski zakon potpuno jasan.
''Ne bih ulazio u političke dogovore oko referenduma, držaću se onoga što kaže zakon i što je međunarodna praksa. Zakon ne predviđa održavanje referenduma. Referendum je po zakonu obavezan samo u slučajevima kada Crna Gora postaje članica neke organizacije gdje prenosi svoja suverena prava, npr pri ulasku u Evropsku uniju, kada prenosimo suverena prava na Evropsku komisiju, koja onda može da neka od tih prava delegira’’, objasnio je nacionalni koordinator i podsjetio da su svega dvije države, govoreći o posljednjih 20 godina, tj periodu poslije pada berlinskog zida, o ulasku u NATO izjašnjavale na referendumu - Slovenija i Mađarska.
''Mađarska je imala obavezu, a Slovenija organizovala istovremeno EU i NATO referendum’’, rekao je on i dodao da Parlament odražava volju glasača, pa nema potrebe za referendumom.
''Na predstojećim crnogorskim izborima na jesen NATO će biti jedna od vrlo važnih tema, pa će tako glasači imati mogućnost da se opredijele za stranku koja zagovoara ili se protivi ulasku u NATO. Pošto u parlamentu imamo jasnu većinu, koja je sada bila oko 60%, a prilikom prvog glasanja prošle godine i preko 60% za NATO, nema potrebe za referendumom. Ukoliko bude političkog dogovora referendum je moguć, ali nije potreban’’, kazao je nacionalni koordinator. U tom kontekstu ambasador Garčević je pojasnio i da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je većina građana za crngorosko članstvo u NATO-u.
''Od kraja prošle godine postaje jasno da postoji stabilna razlika u procentu onih koji su za i protiv, otprilike 7-8% i da je ona iznad margine greške. Kada bismo uzimali samo one koji su opredijeljeni, imamo razliku od preko 50%. Ja bih taj procenat uzeo veoma ozbiljno, jer on ukazuje na ono što se zove politička i socijalna, društvena sigurnost države. Mi se držimo Damarovih istraživanja, jer njih naručuje NATO. Ako 77% ljudi, bez obzira šta je njihovo lično mišljenje, smatra da će Crna Gora biti članica NATO-a i mogu da žive sa tim, to ukazuje da članstvo neće izazvati nikakve turbulencije u crnogorskom društvu - ono je spremno da prihvati tu novu činjenicu tj novo stanje'', kazao je nacionalni koordinator.
Takvo stanje, je prema Garčevićevim riječima, između ostalog posljedica činjenice da se proces dijaloga razvijao dugo.
''Mnogo se više i slobodnije razgovara čak i u sredinama u kojima je NATO pridruživanje do prije 7-8 godina bio tabu tema, u tim razgovorima, bez obzira na razlike, sve je manje emocija, a sve češće se sasluša suprotan stav. To je najveće dostignuće ove kampanje’’, kazao je ambasador Garčević. On je kao sličnost u procesu pristupa naveo Litvaniju i baltičke zemlje, ali i zemlje regiona.
''Nešto preko 40% je dugo vremena bila podrška u Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, slični su procesi kao u Crnoj Gori, a svi su se završili pozitivno. Tako će biti i u Crnoj Gori’’, siguran je nacionalni koordinator.
Na pitanje voditelja da li bi, pošto je podrška pristupanju EU oko 60%, trebalo istovremeno održati referendum za pristupanje EU i NATO-u, Nacionalni koordinator ocjenjuje da to nije loša ideja i podsjeća da je u vrijeme organizovanja sličnog EU i NATO referenduma Slovenija imala podršku za ulazak u NATO na nivou od oko 47-48% - kao Crna Gora danas.
''Na referendumu su imali više od polovine uz izlaznost od nešto preko 60%’’, kazao je ambasador Garčević i objasnio da je proces pridruživanja EU i NATO u slučaju Crne Gore vrlo sličan, međusobno podržavajući tj komplementaran, te da su sve zemlje koje su prošle kroz tranziciju prvo ušle u NATO a bi poslije postale članice EU pa da je realno to očekivati da će sličan uspjeh tj rezultate imati i Crna Gora. On kaže da je, kada se u okviru istraživanja javnog mnjenja, građani Crne Gore pitaju da li NATO ubrzava članstvo u EU i da li smatraju da to ide zajedno, u tom slučaju bi se 55% građana izjasnilo za članstvo u NATO. To govori da postoji 7-8% ljudi koji su vrlo blizu odluke da podrže NATO, samo traže neki dodatni argument.
Govoreći o argumentima koje imaju protivnici pridruživanja Crne Gore NATO-u, ambasador Garčević ilustruje da Crna Gora ima sa NATO-om ugovor o položaju njenih vojnika na teritoriji Crne Gore identičan kakav je Rusija sa NATO-m sklopila 2007. godine, ili kakav je prošle godine potpisala Srbija, a najsličniji je tretmanu koji diplomate imaju u zemlji u kojoj službuju. Takođe, on objašnjava da NATO baze mogu biti otvorene u zemlji članici samo ako ona odluči da to hoće te da većina NATO članica nema vojne baze, dok ih imaju neke neutralne zemlje, kao Kipar i Malta, po veličini slične Crnoj Gori.
