Ovaj zakonski tekst uvrštenje u dnevni red skupštinskog zasijedanja na inicijativu nezavisnog poslanika DritanaAbazovića (URA), a dokument su potpisali i poslanici Rifat Rastoder (SDP) i Zoran Miljanić, nezavisni poslanik (DEMOS).
Iz teksta predloženih izmjena zakona posebno se, kaže on, izdvajaju dvije intencije predlagača. Jedna se odnosi na pokušaj da se državna sredstva usmjere prema određenom mediju, a druga da se legalizuje zloupotreba medija.
"Iako tekst prijedloga na početku govori o dužnoj novinarskoj pažnji, nešto kasnije u tekstu se ta ista pažnja relativizuje i razvlači do potpune neodgovornosti novinara", uvjeren je on.
Komentarišući segment zakona gdje je istaknuto da su kriterijumi na osnovu kojih državni organi, javne službe, organi jedinice lokalne samouprave i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu treba da donesu odluku o oglašavanju u mediju čitanost, slušanost, gledanost i povjerenje, Vujović kaže da u Evropi ne postoji nešto slično ovakvom prijedlogu. Ako neko sumnja da postoji nešto nezakonito oko oglašavanja države u medijima onda taj proces, smatra on, treba učiniti transparentnim i objaviti sve iznose za objavljivanje oglasa i reklama u medijima od strane države i lokalnih zajednica.
"Definisati zakonom da se državni organi reklamiraju u najčitanijim, najgledanijim, najslušanijim i medijima sa najvećim povjerenjem značilo bi da tabloidi i rijaliti tv programi postanu dominantni mediji u kojima će se država oglašavati. Ovakav prijedlog bi uzrokovao samo daljnju tabloidizaciju svih medija. Da ne pominjem koliko je nerealno i nemoguće objektivno mjerenje čitanosti, slušanosti, gledanosti i povjerenja u medije", kaže Vujović.
U prijedlogu je navedeno i da medij neće snositi odgovornost ako je novinarska priča zasnovana na informacijama za koje su autor i urednik imali osnovani razlog da vjeruju da su potpune ili istinite, a postojao je opravdan interes javnosti da bude upoznata. Naš sagovornik smatra da ovakvi prijedlozi samo govore o javnom pokušaju da se zakonski legalizuje zloupotreba medija.
"Ovo bi značilo u prevodu da nema veze što je objavljena neistina o nekom ili nečem, već je bitno da sam ja imao dobre namjere. Čak se i moguća kazna za nematerijalnu štetu definiše da ne može biti veća od četiri prosječne zarade u Crnoj Gori. U prevodu bi to značilo da se za dvije hiljade eura mogu voditi kampanje klevetanja protiv bilo koga, ako prije toga sudija ne povjeruje u vaše tvrdnje da ste imali dobre namjere", kaže on.
Poznato je svima, kaže on, da Crna Gora ima velike probleme sa neodgovornim i neprofesionalnim novinarstvom i nije, zaista, jasno da takvu vrstu novinarstva „neko pokušava i zakonom da zaštiti i legalizuje“.
Vujović kaže da nije najjasnije zašto su se predlagači ovoliko bavili situacijama sa umrlima, ali je „očigledno da su uspjeli da naprave konfuziju i oko ovog prijedloga".
"Umrlog zastupa onaj ko se prvi javi medijima. Iskreno se nadam da će ovaj prijedlog izmjena zakona biti jednoglasno odbačen kako, između ostaloga, ne bi uzrokovao svađe u okviru porodica zbog neovlaštenog objavljivanja informacija o preminulom", kaže on. (Pobjeda)
