Evropska unija otvorila je novo poglavlje u pregovorima o članstvu s Ankarom. Novo poglavlje u pregovorima s Turskom otvoreno je u sklopu sporazuma o spriječavanju ilegalne imigracije. To je 16. otvoreno poglavlje i tiče se budžetskih i finansijskih odredbi.
Otvaranje ključnog poglavlja 23 o vladavini prava u pregovorima EU sa Srbijom je pomjereno možda za jul ili septembar, prevashodno zbog otpora Hrvatske koja traži da Srbija povuče regionalnu nadležnost srpskog suda za ratne zločine, obezbijedi automatski broj poslanika za hrvatsku manjinu u srpskom parlamentu i u punoj mjeri uspostavi nedovoljnu, kako to smatra Zagreb, saradnju s Haškim sudom. Sve ostale članice EU smatraju da je Srbija ispunila sve uslove za otvaranje poglavlja 23. i 24. koja obuhvataju vladavinu prava i temeljne slobode, ali i Velika Britanija nije prenijela svoj stav za utvrđivanje zajedničke pregovaračke pozicije EU iz tehničkih razloga, budući da poslije referenduma o nezavisnosti u Britaniji sad radi vlada u ostavci.
Hrvatski premijer u ostavci Tihomir Orešković je u utorak u Briselu izjavio da se stav Hrvatske oko otvaranja pregovora EU sa Srbijom u poglavlju 23 nije promijenio, uz tvrdnju da to što Hrvatska traži, traže i druge članice EU. Zvaničnici u Savjetu ministara EU su objasnili da su praktično sve ostale članice EU predočile Zagrebu da ta za Hrvatsku navodno sporna pitanja ne spadaju u "pravnu tekovinu" Unije, što je temelj za pregovore o članstvu, već da to treba rješavati odvojeno bilateralno. Orešković je precizirao da je riječ o tri uslova koji se odnose na nadležnost za suđenja za ratne zločine, pitanje zaštite manjina i saradnju s Haškim sudom.
Holandsko predsjedništvo EU je namjeravalo da do kraja svog mandata koji se završava 30. juna u ponoć otvori pregovore sa Srbijom u poglavljima 23 i 24, ali se ispostavilo da nema saglasnosti oko zajedničkog stava EU za poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
Zvaničnici u Briselu su prethodno naveli da je za ostale partnere u EU problem i to što je u Hrvatskoj pala vlada, pa sad ostaje pitanje kakav bi stav mogla o svemu imati buduća hrvatska vlada, dok se na umu ima i "otopljavanje" u odnosima srpskog premijera i hrvatske predsjednice, ali to se zasad nije odrazilo na hrvatske zahtjeve i uslove za otvaranje poglavlja sa Srbijom.
Pored ranijih zahtjeva oko pitanja manjina i naročito osporavanja regionalne nadležnosti srpskog suda za ratne zločine, hrvatski predstavnici u EU sad potežu i pitanje odštete žrtvama u ratnim sukobima ’90-ih godina, s tvrdnjom da je za to odgovorna Srbija.
Rumunija i Bugarska takođe stavljaju izvjesne više okvirne primjedbe vezane za prava manjina u Srbiji, rekli su funkcioneri Savjeta ministara EU, prenose Večernje novosti.
(Vijesti.ba)
