Britanska vlada najprije mora zvanično izvjestiti Evropsku uniju o napuštanju članstva da bi se mogao pokrenuti postupak pravnog isključivanja Velike Britanije iz ustrojstva Unije i pregovori o budućim odnosima EU i Britanije kao treće, strane zemlje.
To se navodi u pripremljenom završnom dokumentu zasjedanja 27 šefova država ili vlada EU koji su danas, bez prisustva britanskog premijera Dejvida Kamerona, temeljito pretresli sve posljedice odluke britanskih građana na referendumu o izlasku iz Unije, održanom 23. juna.
Evropski parlament je zatražio da London što prije pokrene postupak razdruživanja s Unijom na temelju člana 50. EU Ugovora iz Lisabona, a više lidera EU, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel su predočili da rezultat britanskog referenduma ne može da se preokrene i da Velikoj Britaniji više nema povratka u članstvo Unije.
To je bio i odgovor na tvrdnje dijela britanskih političkih snaga i američkog državnog sekretara Džona Kerija da bi se moglo dogoditi da Velika Britanija ipak ne pokrene član 50. temeljnog akta Unije i da možda novim referendumom izdejstvuje ostanak u članstvu EU.
U nacrtu zaključaka dvodnevnog samita EU se podvlači da "ne može biti nikakvih pregovora" EU i Velike Britanije prije nego što vlada u Londonu zvanično izvjesti i pokrene postupak izlaska iz članstva EU, a to se očekuje početkom septembra kad je najavljeno da će na vlast doći nova britanska vlada, sastavljena od pristalica Bregzita.
Vođe 27 članica Unije naglašavaju da je "poželjno da se to dogodi što prije i izbjegne duže razdoblje neizvjesnosti" i dodaje da će Velika Britanija sve dok ne napusti članstvo EU uživati sva prava i obaveze unutar Unije.
U završnom dokumentu samita EU se izražava "duboko nezadovoljstvo" zbog ishoda britanskog referenduma i naglašava "rješenost da se sučeli sa svim teškoćama koje bi proistekle iz novonastale situacije".
Vođe EU navode da će pristupiti "nužnom preispitivanju politike o budućnosti Unije da bi se dao novi podstrek 27-orici" i to će uslijediti u septembru u Bratislavi.
Ostaje da se vidi da li će to značiti ne samo ekonomske i investicione podsticaje privrednog rasta i zapošljavanja, kao jačanju bezbjednosti, slamanju terorizma i ilegalne imigracije, kao najvećih briga građana, već i zbijanje redova najviše oko evrozone za one članice EU koje teže bržoj i tješnjoj integraciji.
To su i lideri više članica predočili kao izvjesnost, naglasivši da oni koji žele da se više ujedine na to imaju pravo i temeljnim aktom, Ugovorom iz Lisabona.
b92.net
