Društvo

Drobnič: Jačati institucije koje štite ljudska prava

Crna Gora, na evropskom putu, mora obezbijediti odgovarajuće pravne instrumente kojima se garantuje zaštita ljudskih prava, ocijenjeno je na konferenciji povodom obilježavanja početka projekta Zaštita ljudskih prava u Crnoj Gori.
Drobnič: Jačati institucije koje štite ljudska prava
Portal AnalitikaIzvor

Šef Delegacije Evropske unije (EU), Mitja Drobnič, rekao je da djelotvorna zaštita ljudskih prava omogućava život u društvima koja karakterišu različitosti, u kojima je svaki pojedinac jednak.

„Zadovoljstvo nam je da vidimo Crnu Goru da postepeno prelazi iz faze uvođenja EU standarda u zakonodavstvo ka fazi unapređenja svog institucionalnog okvira“, rekao je Drobnič.

Prema njegovim riječima, nedostatak jedinstvenog pristupa i niske kazne u oblasti kršenja ljudskih prava stvaraju pravnu nesigurnost.

Zbog toga je, kako je istakao Drobnič, važno je da sve institucije, koje se bave zaštitom ljudskih prava, budu dodatno osnažene.

„Ljudska prava moraju biti zaštićena, ne samo radi procesa integrisanja Crne Gore u EU, već prije svega zbog njenih građana“, poručio je Drobnič.

Generalni direktor Direktorata za ljudska prava i vladavinu prava u Savjetu Evrope (SE), Filip Boilat, kazao je da se Crna Gora, kao članica SE, suočava s visokim očekivanjima koja treba da ostvari u svojoj misiji.

On je istakao da su nacionalni okvir i sudska praksa koji se odnose na ljudska prava i vladavinu prava značajno poboljšani u posljednjih devet godina, od kad je Crna Gora članica SE.

Boilat je naveo da je uvođenje ustavne žalbe i institucije Ombudsmana u Crnoj Gori zasnovano na zahtjevu da se ljudska prava najbolje štite na nacionalnom nivou.

„Na osnovu principa supsidijarnosti države moraju da obezbijede da svako čija prava su prekršena treba da ima djelotvoran pravni lijek pred nacionalnim sudovima“, pojasnio je Boilat.

Pristup međunarodnim mehanizmima, kao što je sud u Strazburu, prema njegovim riječima, vidi se samo kao posljednje rješenje, ako nije zaštićeno na nacionalnom sistemu.

Boilat je ukazao da Ombudsman pruža vansudski mehanizam, dodajući da je njegova ključna uloga da podstakne zaštitu ljudskih prava informativnim metodama.

On je rekao da Ombudsman uživa „širok mandat“ i može da ublaži izazove s kojima se suočavaju različite institucije.

SE je, prema riječima Boilata, poznat po postavljanju standarda i monitoringa i implementacije i pokušava da identifikuje probleme u implementaciji.

On je kazao da bi želio da podstakne korišćenje poznate pomoći SE kako bi bila omogućena obuka koju pruža u širem evropskom prostoru. „A koja je kvalitetna i usklađena s posebnim potrebama sudija, tužilaca i pravnika“.

„Uvjeren sam da će želja Crne Gore da postane članica EU ubrzati ispunjenje njenih obaveza prema SE“, istakao je Boilat.

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore, Desanka Lopičić, ukazala je da je Crna Gora u Ustav ugradila širok spektar ljudskih prava i u njima projektovala otvoreno društvo po uzoru na zapadne demokratije.

On je navela da je Crna Gora prepoznala da pravo mora biti izdignuto na nivo društvene djelotovornosti koji se postiže prihvatanjem uloge Ustavnog suda kao zaštitnika osnovnih prava i sloboda u posljednjoj instanci.

Lopičić je rekla da posljednjih godina postoji dijalog ustavnih sudova u regionu i da vjeruje da je on uvijek koristan i da snaži ustavno sudstvo.

Prema njenim riječima, Ustavni sud i Evropski sud u Strazburu su na istom zadatku. „I jedan i drugi nadziru pravni okvir države“.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković naveo je da zadatak te institucije nije samo da štiti ljudska prava i slobode već jača ustavnosti i zakonitosti, pravdu i pravičnost .

„Njegova uloga je dvostruka. Štiti prava građana i radi u interesu društva u cjelini“, pojasnio je Baković.

On je naveo da institucija Ombudsmana ima najviše slučajeva koji se odnose na kršenje prava građana od javne uprave, dodajući da broj tih žalbi iz godine u godinu raste.

„Uglavnom se radi o sporosti i neefikasnosti javne uprave, dugom trajanju postupaka, ćutanju uprave, nepoštovanju zakonskih rokova i višestrukom odlučivanju u istim predmetima“, kazao je Baković.

(Mina/RTCG)

Portal Analitika