Društvo

ČIRGIĆ: Predśednik Đurović i njegova CANU

Mi nemamo nadležnost da spriječimo antiustavnu djelatnost CANU, ali smo imali moralnu obavezu da na nju ukažemo. Hoće li se nadležni organi usuditi da o svemu ovome iskažu svoj sud – pitanje je njihove odgovornosti.
ČIRGIĆ: Predśednik Đurović i njegova CANU
Portal AnalitikaIzvor

Piše: Adnan ČIRGIĆ

Ako smo prethodna dva mjeseca mislili da je CANU potonjim „kapitalnim“ leksikografskim projektom dotakla dno, onda nakon gostovanja njezina Predśednika u emisiji „Živa istina“ možemo konstatovati da je CANU u kriptodepresiji. Predśednik Đurović je potvrdio da je ono što jeste, ali je li akademijske apanaže vrijedno prećutkivanje onoga što se u ime CANU ovih dana čini i je li te apanaže vrijedna ćutnja na njegove nepristojnosti – to neka procijene njegovi akademici i članovi rukovodstva. Jedno je sigurno – ova bruka osta dovijeka, ali nije Đurovićeva više no bilo kojega njegova akademika i člana Predśedništva koji se solidarišu s njim.

Đurović reče da im je knjiga dobra, da su poslu pristupili profesionalno, da se naša sredina sad prvi put „ozbiljno sudarila s leksikografijom“ i da ne nabrajamo dalje – ne da bismo mu sačuvali ono što je on sam nemilice potrošio, no zato što je i sve ovo što je dosad rečeno bilo dovoljno da kompletan Akademijin leksikografski tim izvede barem pred Sud časti. Ali pošto Đurović mudro konstatova da „ima tu jedan, dva, tri primjera opravdanih kritika. Odgovorili smo detaljno na sve kritike“ – podśetićemo ga na 60 važnijih pitanja koja su dosad ostala bez naučnoga odgovora (a ona „manje važna“ pitanja mu nećemo ponavljati). Počećemo opet s kraja tanjega:

1. Je li lingvistički i civilizacijski promašaj Rječnika CANU bio makar povod za razmišljanje o podnošenju ostavke aktuelnoga rukovodstva Akademije?

2. Za čijom se praksom vodila CANU kad je odlučila da leksikografski tim koji je radio Rječnik ujedno treba da bude i tim koji će ga preporučiti za štampu?

3. Koji su dosadašnji leksikografski radovi preporučili ljude za ovaj projekat „od nacionalnoga značaja“?

4. Đe su leksikografi CANU naučili da se rječnik ne bavi tumačenjem već samo popisivanjem riječi?

5. U skladu s kojom lingvističkom ustaljenom praksom Rječnik donosi kružne, tautološke definicije?

6. Đe je popis korišćene literature?

7. Đe je popis tekstova koji su ušli u korpus? U Predgovoru je rečeno da je korpus koji je naveden u Registru proširen, a nije rečeno koji su novi tekstovi uvedeni u korpus.

8. Na koju se relevantnu literaturu pozivaju stručnjaci CANU kad jednače standardni i književni jezik?

9. Po kojoj je metodologiji razvrstana „književna“ i „narodna“ leksika?

10. Čime leksikografi CANU pravdaju navođenje „narodne“ lekseme u standardnojezičkom akcenatskom liku?

11. Otkud u Rječniku ekavica?

12. Koje su govore uzeli lingvisti CANU za osnovu kad su akcentovali riječi àvans, àtlas, avioflóta, blagòvaona, vinára (gen. jed. od vinar)?

13. Kako su otkrili da jotacija utiče na akcentuaciju?

14. Ako je Rječnik rađen na osnovu korpusa, zašto se među odrednicama nijesu našli i ekavski oblici kojima obiluju primjeri za ilustraciju tih odrednica?

15. Na osnovu čega su leksikografi CANU zaključili da je jezička pripadnost pisca isto što i nacionalna pripadnost njegova?

16. Zašto jezik utemeljivača savremene jezikoslovne montenegristike V. P. Nikčevića nije uvršćen u korpus za izradu Rječnika te zašto u korpus nije ušla bogata rječnička zbirka M. T. Latkovića od preko 25000 riječi? Članovi autorskoga tima vele da su Latkovićevu građu koristili, ali zašto ga onda nema u spisku skraćenica?

17. Koja je razlika između fonema i glasa?

18. Koja savremena literatura preporučuje sinonimnu upotrebu nastavaka i sufiksa?

19. Na čemu je bazirano saznanje da su fonetika i fonologija i morfonologija sinonimi?

20. Koji su to glagoli u crnogorskome jeziku koji nemaju infinitiv?

21. Koji su to glagoli različitoga vida a istoga značenja koje pominju leksikografi CANU?

22. Za kojim su se lingvističkim pravilom poveli stručnjaci CANU kad su jednosložnim jedinicama za mjeru u množini dodali infiks -ov-/-ev-?

23. U čemu je CANU našla opravdanje za amputaciju nekoliko vjekova iz korpusa za Rječnik?

24. Na koja se savremena sociološka i antropološka istraživanja oslonio tim CANU kad je islam izvrstio iz kategorije religije? Komentar da je isto urađeno u rječnicima bosanskog jezika nije tačan, jer su u njima navedeni kvalifikatori za islam, pravoslavlje i katoličanstvo, uz opšti kvalifikator za religiju.

25. Po kojem je kriterijumu selektovana građa tako da se Albanci islamske vjeroispovijesti predstave kao arnautske lukave poturice koje mnogo lažu?

26. Je li Šerbo ili Dražo aminovao u Rječniku da su muslimani bezbožnici, Agarjani, čeljad koja za interes mijenjaju vjeru, ali su toliko svjesna svoje nove nečisti da ni abdest ne uzimaju niti porod za sobom ostavljaju?

27. Koga je CANU odredila za kuma na krštenju Adema koji se u Rječniku javlja samo kao Adam?

28. Jesu li oni „brojni“ Albanci iz članstva „multikonfesionalne“ CANU objasnili glagol arnautiti kao sinonim za albanizovati od čijega se značenja grozi ovih dana građanska CG?

29. Jesu li homofobni nazori vodili leksikografe kad nijesu uzeli u obzir istopolne zajednice pri definiciji odrednica brak i voljeti?

30. Kako se zove fizičar u leksikografskom timu koji je aminovao astronomsko otkriće da je Mjesec planeta?

31. Kojim su istorijskim, fizičkim ili hemijskim načelom vođeni leksikografi CANU kad su, pored toliko primjera riječi alhemijski, naveli baš onaj koji u koncentracionim logorima vidi rudnike zlata?

32. Koji su razlozi uslovili da se u kontekstu riječi antifašista, pored 240 narodnih heroja, nađe zlikovac Dražo Mihailović?

33. Koji su istorijski izvori poslužili za otkriće da je Oktobarska revolucija bila 1918?

34. Koji je autoritet u istoriografiji revidirao saznanje o godini pada Zapadnoga Rimskog Carstva?

35. Stidi li se CANU od učesnika u Aprilskome ratu zbog činjenice da ne zna ni kad je počeo?

36. Zašto u Rječniku kojim se slavi deset vjekova državnosti nema odrednice arhont? Postoji u korpusu, a i sami su je upotrijebili u definiciji riječi bazilika! Možda zato što ta riječ nije objašnjena u Rečniku srpskog jezika Matice srpske iz 2007. godine, s kojim se podudara više definicija iz Akademijina Rječnika (pa i sporna definicija albanizacije)?

37. Zašto u Rječniku CANU uz riječ vojvoda nema vojvode Mirka, a navedeni su i Stepa Stepanović i Radomir Putnik?

38. U kojoj se državi po leksikografskom timu nalazi Vučji Do, budući da je lociran „6 km od Bileće“?!

39. Kako za primjer riječi arbitar od svih arbitara izabraše kralja Aleksandra koji je dat „kao nepokolebljivi čuvar narodnog jedinstva i arbitar u političkim trvenjima“?

40. Zašto u Rječniku nema Akruvijuma a ima Anagastuma?

41. Zašto nema odrednice Anamali?

42. Zašto nema objašnjenja za crnogorski časopis Almanah?

43. Đe se izgubi Andreacijeva povelja? Kome to smeta više od 11 vjekova stara crnogorska tradicija pismenosti?

44. Kud se đede Besac?

45. Ko izbači Birziminijum?

46. Što vam skriviše Brajići?

47. Koji je stručnjak ustvrdio da je Barska nadbiskupija (1089) sa śedištem u Baru u stvari Dukljanska (barska) biskupija sa śedištem u Duklji osnovana 599. godine?

48. Đe je Bratimstvo iz Bara?

49. Zašto pod odrednicom Budva nema pomena Budvanske nekropole?

50. Đe vam je Versaj i versajska „legalizacija“ sramne Podgoričke skupštine? Mora da ga nema u prvorazrednom istoriografskom štivu Zorana Lakića.

51. Kako se bar Pavle Pejović, član Predśedništva CANU, ne śeti Vladina doma, u kojemu je danas smješten Narodni muzej CG, čiji je on direktor?

52. Je li za Rječnik crnogorskoga jezika bitniji Veliki međed ili crnogorski Veliki sud, najviša sudska instanca jednoga vremena?

53. Ko izbači Vrhobreznički ljetopis?

54. Kome pokloni CANU Vojislavljeviće i hiljadu godina državnosti? (Smiješna je Đurovićeva tvrdnja da ih nema u korpusu kad se zna da je autorski tim neke greške pravdao upravo Istorijskim leksikonom, koji je dio korpusa, a u kojem su Vojislavljevići zastupljeni na 5 strana.)

55. Priznaju li stručnjaci CANU postojanje bosanskoga jezika, budući da navode albanski i bugarski jezik, baltičke jezike i bantu jezike, a pomena bosanskoga u Rječniku nema? Je li za Bosnu tipičniji lonac ili jezik?

56. Zagovara li CANU etnički čiste države kad etnonime definiše prema državi iz koje navodno potiču?

57. Zašto nema objašnjenja za vladiku kao svjetovnog gospodara (kako to objašnjava Bogišić)?

58. Kojim se kalendarom CANU služila kad je utvrdila da novi vijek i dalje traje?

59. Koju su metodologiju leksikografi CANU primjenjivali u odabiru biljaka iz CG, pa jedne uvrstili, a druge ne?

60. Zašto su odrednice administracija i ažurirati kontekstualizovane primjerima kojima se državne službe, ministarstva i njihovi rukovodioci opisuju izuzetno negativno, a aktivisti se u posebnoj odrednici povezuju s nacizmom? Smatra li CANU da će predśednica Savjeta za izradu Rječnika s nove pozicije doministarke promijeniti to stanje?

Ovih 60 pitanja izdvojeno je iz mnoštva pitanja koja su prethodna dva mjeseca postavljena CANU. Ni na jedno od njih nije dat odgovor kakav bi se morao očekivati od formalno najznačajnije naučne ustanove u CG.

I o CANU i o njegovu Predśedništvu i o njegovim timovima i o Rječniku imalo bi se još mnogo toga reći. Što se tiče filologa s Cetinja, kako nam akademski tepaju iz CANU, nema više razloga da se ovim povodom javljamo. Mi nemamo nadležnost da spriječimo antiustavnu djelatnost CANU, ali smo imali moralnu obavezu da na nju ukažemo. Hoće li se nadležni organi usuditi da o svemu ovome iskažu svoj sud – pitanje je njihove odgovornosti. Hoće li se neko novo rukovodstvo CANU javno izviniti Crnoj Gori zbog nepočinstva koje je napravilo aktuelno rukovodstvo – pitanje je o kojemu moraju razmisliti akademici CANU, koji izgleda nijesu svjesni nivoa na koji im se srozala ustanova. Kako sad stvari stoje, može se reći da su nakon ove polemike svi onđe đe su i prije nje bili: CANU onđe đe joj je i predśednik Đurović i njegova predśednica Savjeta, a FCJK na svome putu afirmacije montenegristike i poštovanja ustavnih vrijednosti ovoga društva. A kako je leksikografima CANU, kako vele, svaka druga Njegoševa, evo im još jedna – da prošire korpus: „Svak je rođen da po jednom umre / čast i bruka žive dovijeka!“ I to se ne može promijeniti – čak ni kad bi gospođa doministarka Plamenka ispunila svoje obećanje.

Portal Analitika