Ona je pojasnila da su 2015. godine u dva predmeta zaključena dva sporazuma o priznanju krivice, dok su u 2016. godini u 8 predmeta zaključeni sporazumi sa 19 osoba.
"Zaključeni sporazumi o priznanju krivice iz 2015. godine odnose se na krivična djela pokušaja ubistva i kriminalno udruživanje i računarska prevara, 19 sporazuma koji su zaključeni u osam predmeta odnose se na kivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga", kazala je tužiteljka Medenica.
Ona je dodala da su svi zaključeni sporazumi potvrđeni u sudu, osim u jednom predmetu. Međutim, kako je kazala, uvažena je žalba Tužilaštva i predmet je vraćen sudu na ponovno odlučivanje.
Samo za terorizam i ratne zločine nema nagodbe
Izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, koji je stupio na snagu 15. avgusta prošle godine, sporazum o priznanju krivice važi za sva krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti osim za djela terorizma i ratnih zločina. Time je prostor za primjenu ovog instituta značajno proširen. Dotadašnje zakonsko rješenje propisivalo je da se nagodba može zaključiti jedino za krivična djela za koja je maksimalna kazna zaprijećena do 10 godina zatvora.
Efikasniji postupak
Pojašnjavajući suštinu sporazumnog priznanja krivice advokat Marković je kazao da se njime krivični postupak u značajnoj mjeri rasterećuje na način što ga čini procesno ekonomičnim, bržim pa time i efikasnijim.
On je naglasio da se zaključenim sporazumom ne smiju povrijediti prava oštećenog. Prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice, može predložiti Tužilaštvo, ali i okrivljeni i njegov branilac.
"Nakon upućivanj a prij edloga tužilac i branilac mogu pregovarati o uslovima priznanja krivice pri čemu sporazum mora biti zaključen u pisanom obliku i potpisan od obje strane. Prijedlog za sporazumno priznanje krivice se mora podnijeti najkasnije na prvom ročištu za održavanje glavnog pretresa", pojasnio je Marković.
On je naveo i da postoji razlika u odlučivanju u zavisnosti u kojoj je fazi prijedlog podnesen.
"Ukoliko se podnosi prije podignute optužnice, podnosi se predsjedniku vanpretresnog krivičnogvijeća, anakon podizanja optužnice predsjedniku sudećeg vijeća. U svakom slučaju okrivljeni u potpunosti priznaje krivično djelo za koje se tereti", navodi Marković.
Tokom pregovora okrivljeni i tužilac se usaglašavaju o visini kazne i drugim sankcijama u skladu sa odredbama Krivičnog zakona, troškovima krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, te odricanju stranaka od prava na žalbu protiv odluke suda donesene na osnovu sporazumnog priznanja. (Pobjeda)
