Prema članu 50. Lisabonskog ugovora, koji reguliše izlazak neke države iz Unije, spominje se rok od dvije godine o pregovorima o detaljima izlaska. Koji su najgori mogući scenariji nakon Bregzita?
1. Raspad Evropske unije
Nakon rezultata britanskog referenduma moglo bi da se dogodi da se i neke druge zemlje ''ohrabre'' za izlazak iz Unije. Danas su se već oglasili vođe desnice u Holandiji i Francuskoj pa su pozvali da i oni održe referendum o izlasku iz EU u svojim zemljama.
– Želimo sami da budemo zaduženi za svoju zemlju, za svoj novac, svoje granice i svoju imigracionu politiku – rekao je holandski desničar Gert Vilders.
Stručnjaci su predviđali da bi u slučaju Bregzita pozivi na referendum mogli da postanu sve češći i u Danskoj i Švedskoj.
2. Raspad Ujedinjenog Kraljevstva
Iako je na prvom referendumu u septembru 2014. o nezavisnosti Škotske izglasan ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, taj referendum bi nakon izglasanog Bregzita mogao da se ponovi.
Da bi moglo da dođe do novog referenduma, istakla je i premijerka Nikola Strudžon.
Osim Škotske, u pitanju je i odlazak Sjeverne Irske. U toj je zemlji vodeća unitaristička stranka koja želi da ostane dio Velike Britanije zagovara Bregzit, dok glavna nacionalistička stranka "Sinn Fein" želi ostanak u Evropskoj uniji.
Stoga su iz "Sinn Feina" najavili da će u slučaju da Velika Britanija izglasa izlazak iz EU, da sprovedu referendum za irsko ujedinjenje.
3. Krah finansijskih tržišta
Odmah nakon rezultata referenduma reagovale su i berze. Na evropskim berzama su cijene dionica potonule više od 8 posto, a pod najvećim pritiskom je bankarski sektor. FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih deonica bio je u 9.30 sati u minusu 8,5 posto, na 1244 boda.
Londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariski indeks CAC bili su u 9.30 sati na gubitku između 6,6 i 9,5 posto.
Ovakav pad cijena deonica nije zabilježen, kažu analitičari, od propasti američke investicione banke "Lehman Brothers" u 2008. godini, što je prethodilo globalnoj finansijskoj krizi.
Napuštanje Evropske unije izazvaće razdoblje neizvjesnosti dok Britanija pregovara oko trgovine i brojnim ostalim pitanjima. Britanija bi mogla da ima smanjeni pristup evropskom tržištu i biće neizvjesnosti oko britanskih trgovinskih odnosa, ne samo sa EU, već i drugim zemljama.
– London je finansijski glavni grad. Nije poznato koliko će biti sposoban da sprovodi sve svjetske finansijske transakcije. Ovdje nije riječ samo o Evropi ili samo o Britaniji, već o globalnom finansijskom sistemu – rekao je Boris Šlosberg iz konsultantske kompanije "BK Asset Management", piše CNBC.
4. Uticaj na tržište valuta
Nakon izglasavanja izlaska Britanije iz Evropske unije, funta je na međunarodnim deviznim tržištima potonula za više od 10 posto prema dolaru, na najniže nivoe od 1985. godine, dok su jen i franak snažno poskočili jer su ulagači okrenuli tim sigurnim utočištima za kapital u turbulentnim vremenima. U kasnijem trgovanju se funta donekle stabilizovala, pa se njome trgovalo po 1,3666 dolara.
- Vratili smo se u 1985. godinu. U roku od šest sati kurs funte potonuo je 10 posto. To je doista nevjerovatno, a izlazak Britanije iz EU dovešće do egzistencijalne krize za Evropu - kazao je Nik Parsons, valutni strateg u NAB-u.
Euro je u jednom trenutku poskočio više od osam posto, na 83,15 penija, a neki tržišni stručnjaci čak predviđaju da bi sljedećih mjeseci moglo da dođe do pariteta dvije valute. U takvom je stanju švajcarski franak, tradicionalna valuta, utočište u koju ulagači sklanjaju kapital u neizvjesnim vremenima, poskočio je na najviše nivoe u gotovo godinu dana prema euru i na najviše prema jenu u protekle više od dvije godine.
Blic.rs
