Piše:Adnan ČIRGIĆ
Otkad je prije neku veče čuvena znanstvenica, koja je svoja znanja o crnogorskome jeziku sticala u Naučnome društvu za negovanje i proučavanje srpskoga jezika, protužjela nad gorkom sudbinom Akademijinih leksikografa što svoje naučne odgovore na politikantsku hajku nemaju đe iznijeti, otvorila su se vrata i jednoga medija, dosad inače zatvorenog im, te se svom silinom svoje pameti, nauke i znanja rasprostrla preko cijele stranice toga medija portparolka čuvene znanstvenice, inače poznata i kao doministrica Kipling, autorica Priprostih priča ispod vrhova Gorice. E sad već ni vrlo iskusni stručnjaci iz oblasti psihijatrije, psihologije, psiholingvistike i analize diskursa ne bi mogli znati što je u tome rasprostiranju intelektualno vlasništvo same portparolke, a što čuvene znanstvenice koja se iza nje skriva. Jedno se ipak sa sigurnošću može znati: čuvena znanstvenica uskoro će morati tražiti novu portparolku jer se ova suviše otanjila da bi se ona mogla iza nje kriti. U korpusu koji je formirala, ne mislimo sad na onaj leksikografski korpus, čini se da se nazire jedna koja će se dobrovoljno javiti da odmijeni otanjalu portparolku, a i imenom se svojim djelimično uklapa u ksenofobični milje svojih nastavnica.
A sad da vidimo čime se to ksenofobi bave. Svoj znanstveni uzlet poetesa doministrica počinje čuvenim stihovima: „Ako možeš da sačuvaš razum kad ga svi oko tebe gube i za to krive tebe...“ Izgleda da je doministrica bila Kiplingova inspiracija kad je pisao čuvenu pjesmu o čovjeku. Ili je možda umislila da je ona sama Kipling, ili čak onaj Kiplingov čovjek. Kako god, „ovde ljudsko zapire poznanje“. A da vidimo sad kako doministrica Kipling i čuvena znanstvenica žele unaprediti ovu raspravu o Rječniku. (Molim lektore da glagol unaprediti ostave u obliku koji je ovđe dat jer ga čuvena montenegristkinja iz Društva za negovanje srpskoga jezika i dalje upotrebljava i preporučuje!)
U prvoj rečenici kažu: „Rječnik je već mjesec (uh, kakva veličanstvena planeta) u raljama DPS satelita, koji glođu tuđi rad, jer svoga nemau.“ Molimo gdina Slobodana Backovića, leksikografa CANU zaduženog za nebeska tijela, da utiče na svoje kolege da kad dođu do slova S u Rječniku, pod odrednicom satelit ne dozvoli nipošto da se upiše da je Mjesec Zemljin satelit no neka tu riječ ilustruju citiranom rečenicom vrhovnice leksikografskog tima CANU. (Nemojte uzimati sitnu grešku da se taj Rječnik glođe mjesec, a ne puna dva mjeseca.) Dalje uznesena znanstvena poetesa objašnjava što je bumerang, ali – budući da je, uz sumnjivu etimologiju, već objašnjen u njihovu Rječniku – ovđe se na to nije potrebno dalje osvrtati. No zato evo još jedne rečenice koju u Rječniku nipošto ne bi smjeli propuštiti kad dođu do slova DŽ: „Kako je džilitnut se, ne pogodit cilja, znaju Smail-aga i 'filolozi' sa Cetinja.“ I obavezno neka naglase da su tu rečenicu preuzeli iz naučnoga stila! Čiča Draža će se sigurno ljutnuti ako u Rječnik ne metnu makar i jedno tepanje Hitleru, što je jadni antifašista Dražo pri tako slobodarskoj ličnosti. I tu učena poetesa nudi primjer i za odrednicu i za njenu kontekstualizaciju: „Podli cilj Milovih junoša (Hiki ih je zvao jungeri) jeste povlačenje Rječnika i sramoćenje Akademije.“ Hiki, dakle, ulazi u Rječnik, i onda kako bi rekli Akademijini leksikografi čija je svaka druga Njegoševa: „mrijet neće dok svijeta traje“. Nakon Hikija znanstvenice udarile znanstveno pranje po Đeljošaju: „Nije samo knjiga na čijim koricama piše Crnogorski jezik bezvrijedan papir, nego je i država Crna Gora za Đeljošaj-deliju mrtvo slovo na papiru.“ Đeljošaj se još nije osušio u znanstvenoj mašini za pranje ljudi doministrice Kipling i njene śenke, a već se pali mašina za kolektivno ispiranje: crnogorski intelektualci su, izrekoše one svoje znanstveno eureka i prije no ga patentiraše, „tužna kolona DPS satelita, koja vjeruje u partijske 'istine': da je Migo pametan, da politički direktor DPS-a blage veze s DPS-om nema, da je Gospodar vječan, kao i Domovina...“. A kad znanstvena istina iziđe oprana iz mašine za kolektivno pranje doministrice prosvjete i njezine śenke, svi ćemo, kako se vidi, ostati prosvijetljeni saznanjem: da je Migo nepametan, da Gospodar nije vječan kao ni njegova Domovina. Odista, čista leksikografska nauka! A već na porukama učene doministrice zaviđeli bi i njoj ljubimiji Hiki i Draža. E kad obrađivači Rječnika dođu do slova M i odrednice mržnja, mogu slučajnim uzorkom uzeti koju drago rečenicu učene doministrice Kipling.
Preskočimo sad pokoji pasus jer bismo morali citirati još neka znanstvena otkrića Učene koju je degutantno i citirati, pa se zadržimo malo na objašnjenju vrhovne leksikografkinje zašto nema Ivana Crnojevića u Rječniku CANU. Evo čisto naučnoga obrazloženja – u stilu CANU leksikografije: „U 'čisto naučnu' polemiku upleka se i anonimna gospođa iz DPS-a. Zaleleka za Ivanom Crnojevićem; fali joj, veli, đe smo ga đeli, jer je ona pročitala sve rječničke odrednice, njih 12.000, i došla, sama samcita, do dva dubokumna zaključka: Rječniku nedostaje Ivan, a meni naučne reference. Stručnjakinji iz DPS-a najbolje bi bilo da se uhvati Sveta, pa da crnogorskoj javnosti objasni kako je Drugi čovjek DPS-a, po sopstvenom priznanju, šef organizovane kriminalne grupe, a Prvi i Treći nijesu?“ Izgleda da je Učena misleći na Sveta zaboravila da Ivan ipak nije Ivan, pa čak i kad ona o njemu govori, nego Ivan Crnojević, onaj o kojemu je Vuk Karadžić (onaj isti Vuk Karadžić čiji je leksikografski rad CANU odbacila) polovinom XIX vijeka zapisao da je svijest o njemu u Crnoj Gori živa kao da je juče umro. No eto Ivanbeg od prevelike učenosti Učene i njoj podobnih pade u zaborav pred naučnom zaokupljenošću dnevnopolitičkim temama. A sad nam ta učenost sluti i pad „Ivanbegovine“.
Kad leksikografi CANU stignu do slova J i odrednice jabuka, neka ne preskoče ovu divnu kontekstualizaciju iz naučnoga stila učene doministrice: „Kako se samo jedna trula jabuka nađe na razgranatom stablu DPS-a, koje rađa korupciju, organizovani kriminal, nasilje, mržnju, FCJK, Pobjedu...“ A i za odrednicu filolog evo adekvatne kontekstualne upotrebe iz doministričina naukovanja: „'Pobjeda' ulice svako jutro, sabajle, servira verbalne splačine mladih 'filologa' građanima Crne Gore. (...) Tako nam traktat o stidu i zastiđu stiže od pravosnažno osuđenog silovatelja studentkinja.“ Potonjom rečenicom nam Učena pokaza odakle uči. Jevremovi su Dnevnici odista prvorazredni izvor za istinito sagledavanje crnogorske društvene istorije. Tu je sigurno i naučila da piše i o udaranju čelom o tvrdu zemlju svojih neistomišljenika. Ali, ako, ako, sve je to i dalje čista naučna leksikografija i odgovor na politikantsku hajku protiv Rječnika CANU.
I još samo jedna sugestija leksikografima CANU (izgubih im adresu, pa se nadam da se ne ljute što im ove dobronamjerne sugestije upućujem preko sredstava javnog informisanja). Kad budu obrađivali medij i minut, nipošto neka ne propušte i ove rečenice iz naučnoga diskursa portparolke: „I za kraj, bogougodna molba 'slobodnim medijima'. Ružičasta bljuvotino, molim da mi se ponovo u emisiji Minut, dva posvete barem tri minuta, valjda sam toliko zaslužila.“
Ovim tekstom nijesmo imali namjeru odgovarati učenoj gospođi doministarki, portparolki CANU, predśednici Savjeta za izradu Rječnika itd. Htjeli smo samo dobronamjerno pomoći leksikografskom timu CANU da iz njezina naučnog diskursa iskoriste djelove pri nastavku rada na svom kapitalnom Rječniku crnogorskoga narodnog i književnog jezika. Jedino, i pored najbolje namjere, ne znam u koju kategoriju svrstati njezine riječi – u narodne ili književne. Ipak će to najbolji znati ona jer je svojom učenošću bila stigla čak i do mjesta šefa doktorskih studija.
Jedan citat učene doministrice ostavih za kraj, a neka ga leksikografi CANU iskoriste đe im se ukaže zgodno: „Sramota, polako ali sigurno, pada po onome ko je bacio na tuđ obraz.“ Taj je citat doministrica upamtila iz vremena prije no što joj je Jevrem postao obavezna lektira.
