Najavljujući tek maleni dio programa manifestacije koja će od 27. juna do 1. jula biti održana u Podgorici, Đukić je ovog puta posebnu pažnju skrenula na najuži izbor priča koje će se dalje takmičiti za jednu od tri ravnopravne nagrade.
- Istina, bilo je teško raskinuti dugu tradiciju istih članova žirija. Možda je to trebalo i ranije da uradimo. U svakom slučaju, ove godine su žirirali književni kritičar Marinko Vorgić, pisac Ognjen Spahić i hrvatski pisac Marko Pogačar, a standardi su ostali izuzetno visoki – dodala je ona.
Đukić je dalje podsjetila na ključne brojke konkursa: ove godine stiglo je više od 540 naslova, što znači da je za sedam godina ukupno prijavljeno oko 5.000 kratkih priča. Nagrade će biti dodijeljene posljednjeg dana festivala „Odakle zovem“, 1. jula u podne u Vinskom podrumu „Šipčanik“.
- Ovo su sve kratke priče do 20.000 karaktera, pa iako žanrovski i strukturno različite, možemo govoriti o jedinstvenoj formi koju su morale da zadovolje. Čak i kada je sam tekst dobar, kratke priče koje ne korespondiraju sa tom formom nijesmo uzimali u obzir. Pričama su dominirale mračne teme inspirisane našom posttrazicionom stvarnošću. Odatle možemo da izvedemo zaključak da autori i dalje žele da utiču na tu stvarnost -
U uži izbor za najbolje priče 7. Konkursa za kratku priču „Vranac“ našla su se 24 naslova: „Portret čovečje ribice“ Danijele Repman (Srbija), „Skandinavska diktatura“ Đorđa Majstorovića (Srbija), „Presjek“ Mime Juračak (Hrvatska), „Amanuel Nebil 'Talijan'“ Dragana Aleksića (SAD), „Ventilator“ Stamena Milovanovića (Srbija), „Skok u smrt“ Vida Barića (Hrvatska), „Četiri konja debela“ Đurđice Stuhlreiter (Hrvatska), „Mentol bombon“ Marijane Mrvoš (Hrvatska), „Legenda o gospodinu Miltonu“ Sanje Kalafatić Jurlin (Hrvatska), „Miris obične vode u Velikoj Gorici“ Marka Kučana (Hrvatska), „Šta sve možeš na letovanju kad si mrtav“ Đorđa Aćimovića (Srbija), “Crnac u oluji“ Predraga Ličine (Hrvatska) „Djelovi grada“ Ilije Đurovića (Njemačka - podgorički autor koji živi u Berlinu), „Freza“ Jasne Šprajc (Hrvatska), „Hromi gudač“ Igora Ivka (Hrvatska), „Jevanđelje po čiča Iliji“ Dejana Ćupurdije (Srbija), „Kako je Isus ušao u fotoaparat i zašto je to postalo važno pri formiranju moje ličnosti“ Lidije Deduš (Hrvatska), „Moje parče“ Saše Dimoskog (Srbija), „Ukleti kokošinjac“ Željka Belinića (Hrvatska), „Misisipi“ Natalije Jovanović (Srbija), „Muškarac. Žena.“ Slađane Perković (Francuska), „Doktor Faustus Vrančić“ Denisa i Anite Peričić (Hrvatska), „Rođendan“ Zorana Žmirića (Hrvatska) i „Pismo psu“ Jasne Dimitrijević (Srbija). One će od sjutra biti dostupne javnosti na stranici festivala www.odaklezovem.net.
Zbog čega je među njima samo jedan autor iz Crne Gore – i to posredno – Vorgić objašnjava činjenicom da smo država malobrojnog stanovništva te da, u odnosu na okruženje, nemamo ni veliku izdavačku produkciju koja bi, eventualno, uticala da se više ljudi ovdje odvaži i pošalje svoje rukopise. On je takođe podsjetio da su šifre i to samo priča u najužem izboru za nagradu otvorene tek danas, te da se ne može sa sigurnošću govoriti o broju crnogorskih autora koji su poslali svoje priče.
Govoreći ukratko o programu ovogodišnjeg festivala „Odakle zovem“, Vorgić je najavio dolazak Šerifa Majdelanija, libanskog autora i predavača na univerzitetu u Bejrutu, i dobitnika prestižnih francuskih nagrada za književnost. On će, između ostalog, govoriti o aktuelnim temama migracija sa Bliskog Istoka i obala Mediterana i problemima migranata u Evropi.
- Drugog dana imaćemo okrugli sto na temu „Nove subverzije“. Možda će se ovog puta iskristalisati koliko literatura i angažovanost umjetnika uopšte mogu da budu subverzivni u današnjem svijetu gdje sve počiva na skandalu, i dokle može da se utiče – potcrtao je Vorgić.
Detalji ovogodišnjeg festivala „Odakle zovem“, kako autori tako i teme o kojima će govoriti, biće poznati naredne sedmice.
K.J.
