Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, negativni demografski trendovi do 2050. godine usloviće smanjene broja stanovnika u Crnoj Gori od oko 8,2 odsto, pa će 2050. godine u našoj zemlji živjeti 574.000 stanovnika, što približno odgovara populaciji sa kraja 1970-ih godina, navodi se u Predlogu nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine. Dokument ima 358 strana i Vlada ga je u formi nacrta usvojila prošle godine. Prema popisu, u Crnoj Gori trenutno živi oko 620.000 stanovnika.
U Nacrtu i Predlogu se iznose nimalo ohrabrujući podaci koji govore da crnogorstvo društvo stari, a da ekonomska iscrpljenost građana može negativno uticati na natalitet.
„U dijelu bioloških faktora, treba imati na umu činjenicu da crnogorsko društvo stari. Povećava se udio stanovnika preko 65 godina starosti, što može uticati na dalji pad nataliteta. U istu grupu činilaca svrstavaju se i mogući negativni zdravstveni aspekti života žena. U dijelu ekonomskih i društveni faktora, izvjesno je da prilična ekonomska iscrpljenost crnogorskih građana može negativno uticati na natalitet“, navodi se u Nacrtu čiji je autor profesorica Ekonomskog fakultetaGordana Đurović.
U SFRJ bilo najbolje: Kao dio bivše zajedničke i socijalističke države, kako se konstatuje, Crna Gora je dostigla visok prag društvene razvijenosti, industrijalizacije i urbanizacije, položaja žena i kontrole rađanja. Nakon snažnog rasta u osam poslijeratnim godinama, to je uslovilo, posebno u urbanim djelovima, smanjenje broja djece u porodici.
„U periodu nakon tranzicije, svemu tome treba dodati i znatno osiromašenje porodica, kao i novo radno zakonodavstvo, pa se već sada očekuje da se to može negativno odraziti na zapošljavanje ženske radne snage zbog mogućih porodiljskih odsustava. Crna Gora do sada nije ozbiljno razmatrala mogućnosti stimulacije rađanja, kako kroz poreske tako i kroz moguće druge olakšice porodicama sa djecom, mada se u posljednje vrijeme pojavljuju inicijative u ovoj oblasti“, piše u dokumentu i očigledno se misli na uvođenje aktuelnih naknada za majke.
Kada su u pitanju psihološki faktori, iako Crna Gora ima pozitivne i relativno stabilne stavove o značaju porodice, činjenica je da je značajno narušen osjećaj životne sigurnosti, koji može da utiče na spremnost da se preuzme briga o potomstvu.
„Manji broj djece u porodici može voditi ka disbalansu u natalitetu između muške i ženske djece, na što utiču patrijarhalni stereotipi zajednice. Istovremeno primjetan je i apsolutni rast broja umrlih. Broj umrlih se u periodu od 1991. do 2011. godine povećao sa 3.975 na 5.847. Uzrok povećanja broja umrlih u najvećoj mjeri može se objasniti intenziviranjem demografskog starenja, ali i nedovoljnim smanjivanjem smrtnosti po starosti, odnosno, kod određenih starosnih grupa i do njenog povećanja“, upozorava se u dokumentu.
Starenje stanovništva znači pad standarda: Dakle, kako se konstatuje, starenjem stanovništva dolazi do povećanja udjela starih, čije su specifične stope mortaliteta više od specifičnih stopa za mlađe stanovništvo.
„Ovakva demografska kretanja se negativno odražavaju na agregatnu tražnju i na tehnološki razvoj. Starenje stanovništva suočava Crnu Goru sa rastućim troškovima zdravstva, sporijim rastom humanog kapitala i povećanjem odnosa neproduktivnog i produktivnog stanovništva, što se u srednjem i dugom roku odražava na smanjenje dohotka po stanovniku, odnosno pad životnog standarda“, zaključuje se u dokumentu.
P.Z.
