Samo pet od 28 država NATO-a ulaže više od 2% BDP-a u odbranu. Još na Samitu u Velsu 2014. godine postignuta je saglasnost da države koje izdvajaju manje od 2% bruto društvenog proizvoda nastoje da povećavaju izdvajanja u skladu sa rastom BDP-a i dostignu preporučeni iznos u periodu od 10 godina.
Vojni analitičar Aleksandar Radić za Pobjedu kaže da ne djeluje realno da sve članice dostignu 2% u predviđenom roku, pri čemu ocjenjuju da će neke zemlje postupiti tako, iako neće biti jednostavno, jer je to u njihovom nacionalnom interesu.
On dodaje da se i od Crne Gore, kao buduće članice Alijanse, očekuje da postupi balansirano u skladu sa preporukama NATO-a.
- Njeni ukupni vojni resursi su skromni, ali je dugoročnim planom razvoja odbrane Crne Gore jasno definisano šta su prioriteti. Nekoliko tih prioriteta zahtijeva ozbiljno ulaganje od više desetina miliona eura. Ako Crna Gora kaže da su potrebna dva višenamjenska transportna helikoptera - jer je to opšti nacionalni resurs - tu nije riječ o obavezi prema NATO-u, već na taj način obezbjeđujete svoje potrebe. Onda je jasno da će morati doći do povećanih izdvajanja, prije svega do modernizacije Vojske Crne Gore - kaže Radić.
Više pročitajte u današnjem broju Pobjede
