"Tomislav Karamarko je naprasno prekinuo jedan politički eksperiment u čiji uspjeh već odavno postoje poprilične dileme", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. List podsjeća i na to da je ova vlada formirana nakon dugih previranja "neuračunljivog Mosta".
List podsjeća da koalicionog sporazuma između HDZ-a i Mosta nema, te da isto tako nema ni prave intervencije premijera Tihomira Oreškovića koji sve vrijeme zavisi od svoja dva zamjenika, odnosno potpredsjednika - Karamarka i lidera Mosta Bože Petrova.
Dnevnik "Berliner Zeitung" donosi komentar dobrog poznavaoca prilika na jugoistoku Europe, Norberta Mapesa-Nidika u kojem se ovaj obračunava s političkom elitom Hrvatske, posebno s HDZ-om.
"Uzmite jednu stranku ogrezlu u korupciju i premažite je nacionalnim bojama: to je trenutno na istoku Evrope prilično siguran koncept za uspjeh. Da taj koncept u Hrvatskoj nije funkcionisao nije znak za opuštanje: ni korupcije ni nacionalizma u Hrvatskoj ne nedostaje. No ove obje nevolje su u Hrvatskoj do te mjere povezane da ponekad stoje na putu", kaže Mapes-Nidik.
Prema njegovim riječima, nakon što je prije nekoliko godina skinut s vlasti a njihovi nasljednici na vlasti su Hrvatsku odveli u EU, HDZ se opet prebacio na ideologiju.
"Ali i sada kada govore 'nacija' zapravo misle 'novac'... No čak su i herojski kič, neprijateljstvo prema manjinama i pozivanje na ideje iz predmodernog doba bili dovoljni za ponovno rođenje stranke", navodi list i ukazuje da u slučaju novih izbora HDZ-u ponovno prijeti poraz".
Dodaje se da će od predvidljivog pada HDZ-a zbog manjka alternative ponovno "neuvjerljivi socijaldemokrati" biti ti koji će profitirati.
"Birači zapravo priželjkuju nacionalnog spasioca čistih ruku. Zapravo, kako pokazuje primjer Mađarske, čak ni ne mora biti čistih ruku nego samo odavati takav utisak", zaključuje se u komentaru "Berliner Zeitunga".
Švajcarski "Neue Zuerićer Zeitung" takođe "petomjesečni eksperiment " vlade Tihomira Oreškovića proglašava propalim a kao glavni razlog za rascjep navodi se Karamarka i umiješanost njegove porodice u poslove oko INA-e i MOL-a.
Autor opisuje ideološku podijeljenost zemlje, tešku ekonomsku situaciju protiv koje se vlada bori isključivo najavama. Ali istovremeno vidi i nešto pozitivnog u situaciji u Hrvatskoj.
"Koliko god je loša samoblokada snaga u Hrvatskoj ona istovremeno sprječava i neke negativne tendencije. U susjednoj Mađarskoj i Srbiji već godinama autokratske snage dominiraju državnim aparatom. Ove snage su potpuno izbrisale granice podjele moći u zemlji i istovremeno vladaju i medijima", navodi list i dodaje da se Hrvatska teško može pretvoriti u ovakvu vrstu "uspostavljene demokratije".
Doduše, ukazuje se, i ovdje nacionalističke ideologije dobijaju na snazi, ali u društvo duboko ukorenjeni antagonistički milje se suprotstavlja prečvrstom vladanju samo jedne stranke", zaključuje "NŽ", prenijela je Hina.
