Gvozdenović je, odgovarajući u parlamentu na pitanje poslanika Dritana Abazovića zbog čega Ministarstvo još nije donijelo akt o zaštiti Solane, kazao da je procedura vrlo jasna.
On je kazao da je tema zaštite Solane u fokusu Ministarstva, i da se ono njome bavi sistemski, kvalitetno, odgovorno i jasno.
„Naš jasan plan je da ne konzerviramo Solanu, da je zaštitimo i da obezbijedimo njenu održivost i da ta održivost bude jasno definisana svim aktima koji se donose“, naglasio je Gvozdenović.
On je podsjetio da je Agencija za zaštitu životne sredine uradila akt o zaštiti Solane, koji je bio na javnoj raspravi.
„Date su određene sugestije Opštine Ulcinj koja treba da popravi akt u skladu sa sugestijama koje su bile. Dobili smo informaciju od Opštine Ulcinj da će taj akt popraviti u nekom roku koji je prošao prije desetak dana“, naveo je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, taj proces se odvija sa jasno definisanim pravcem djelovanja.
Gvozdenović je naglasio da je pitanje Solane jako kompleksno, jer se radi o skoro 15 miliona kvadrata, i zahtijeva vrlo ozbiljan pristup.
U skladu sa tim, kako je naveo, otvoren je dijalog sa Evropskom komisijom (EK), i definisan poseban programski zadatak.
„Koji treba da obezbijedi jasno definisanu dokumentaciju, koja će definisati kako se održava taj veliki kompleks“, dodao je Gvozdenović.
On je kazao da zaštita Solane još formalno ne može da se uspostavi, jer nije definisan taj akt.
„Mi pregovaramo sa EK da definišemo taj akt, i očekujemo da dobijemo ozbiljnu finansijsku podršku za realizaciju ovih pitanja“, rekao je Gvozdenović.
On je naglasio da na prostoru Solane nema nikakve degradacije. „Nijedan objekat nije građen od 2009. godine. Znači, Solana je u ovom momentu zaštićena“, naglasio je Gvozdenović.
On je rekao da je obezbijeđen ozbiljni upravljač –Nacionalni parkovi, kao i da je formiran poseban menadžment.
„Čiji je osnovni zadatak da nastavi zaštitu, i druga stvar – da se obezbijedi proizvodnja soli“, dodao je Gvozdenović.
Na pitanje poslanika Danka Šarančića da li su analizirani rezultati pojedinih parametara žlivotne sredine u opštini Pljevlja, nakon primjene Kratkoročnih mjera za popravljanje kvaliteta vazduha tokom zimskih mjeseci, i kakvi su efekti postignuti, Gvozdenović je rekao da sva mjerenja i uporedni podaci postoje na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.
„Postoje svi matematički elementi koji ukazuju na progres koji se ostvaruje, ili na nešto drugo“, rekao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, formirano je savjetodavno tijelo koje čini 15-ak predstavnika raznih institucija i nevladinog sektora, i koje podnosi izvještaj o tome da li su neke kratkoročne mjere potrebne, da li su dale rezultate i da li ih treba nastaviti.
„Ovo Ministarstvo se intentivno bavi pitanjima zagađenja vazduha na tom prostoru. Našim inicijativama su obezbijeđena značajna finansijska sredstva“, kazao je Gvozdenović.
On je rekao da se posljednji izvještaj o kvalitetu vazduha za opštinu Pljevlja odnosi na maj, a da je tokom aprila prosječna dnevna koncentracija suspendovanih čestica pm10 kretala od 25 do 125 mg/m3.
MINA
