On smatra da je politička scena Crne Gore isuviše heterogena i rascjepkana "razbijanjem" pojedinih partija i formiranjem novih. Blažić dodaje da je svojevrstan apsurd da u Crnoj Gori, koja ima 650.000 stanovnika, egzistira više od 60 političkih partija.
- Uzrok ovakavog rasta političkih subjekata na političkoj sceni je prevashodno u kreiranju društvenog miljea politike kao unosnog biznisa i veoma lično isplative djelatnosti kao primarnog cilja, umjesto favorizovanja javnog interesa i politike kao počasne djelatnosti i primarnog političkog cilja u svim demokratskim društvima - rekao je Blažić.
On je objasnio da u Skupštini nije u pitanju legitimitet dijela poslanika, kako se to obično posmatra u trenutnoj konstalaciji političkih odnosa, već nedostatak legitimiteta svih poslanika u parlamentu. Blažić je dodao da je iz tog nelegitimiteta izvedeno i pitanje nelegitimiteta svih državnih struktura i funkcionera čiji mandati proizilaze iz Skupštine - Vlade, ali i ostalih državnih funkcionera koje bira parlament shodno Ustavu i u skladu sa posebnim zakonima.
- U tom pravnom kontekstu nijedan državni funkcioner nema legitimitet, ali ima legalitet jer su imenovani i birani od Skupštine u skladu sa Ustavom i zakonom, što predstavlja formalni legalitet - naveo je Blažić.
Prema njegovim riječima, nedostatak legitimiteta posljedica je neustavnog Zakona o izboru odbornika i poslanika koji uskraćuje pravo biračima da biraju odbornike i poslanike već "biraju" – glasaju samo partije na izbornim listama.
- Poslanike i odbornike materijalno pravno posmatrano "biraju" političke partije preko svojih zatvorenih izbornih lista, a ne građani. Taj način izbora, uz još niz neustavnih normi u nekoliko zakona, jasno određuje da nosilac suverenesti u materijalno pravnom smislu nije građanin, već političke partije, jer izbori nijesu neposredni, već posredni. Pravna posljednica toga je nelegitimnost državnih funkcionera koje bira Skupština. A takva vlast koja nije proizašala iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, ne može se niti uspostaviti niti priznati - dodao je Blažić.
Iz pojedinih odredaba Ustava, kako naglašava, može se zaključiti da građani ne biraju poslanike i odbornike.
- Iz ustavne norme je jasno da pravo da biraju poslanike imaju samo građani, a ne da političke partije određuju ko će biti poslanik i odbornik, srazmjerno broju osvojenih glasova njihove liste. To upućuje na pravno stanovište da su partije uzurpirale ustavno pravo građana kao nosioca suvereniteta, pretvarajući građane u glasačku mašinu. U svoj toj izbornoj nelegitmnosti i godinama ukazivanja naučne i stručne javnosti, a i drugih subjekata na neustavnost izbornog sistema, zabrinjava što Ustavni sud, kome je glavna nadležnost da obezbjeđuje ustavnost i zakonitost, godinama ćuti o tome - i pored ustavne obaveze da, po službenoj dužnosti, pokrene postupak ocjene ustavnosti i Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o biračkim spiskovima. Sve to vrlo jasno govori da Crna Gora nema "državne institucije" - čast izuzecima - već da su to partijske ispostave vladajućih oligarhija, što dovodi do apsolutne dominacije vladavine neprava i vladavine političkih i grupnih interesa na štetu građana, a samim tim i javnog interesa. Vrlo je jasno zašto promjena izbornog sistema nije bila cilj vlasti, ali zašto nije bila cilj opozicije je vrlo simptomatično -zaključio je Blažić.
Izvor: Agencija MINA
