Novi tunel, koji se gradio 17 godina i koji će krenuti u promet u decembru, predstavlja ključan dio nove željezničke linije kroz Alpe koja bi trebala promjeniti saobraćajnu kartu između sjevera i juga Evrope.
Linija bi trebala potaknuti korišćenje željeznice i rasteretiti ceste, za prevoz robe, u koridoru Rajna-Alpe koji se proteže od Rotterdama, na obali Sjevernog mora, do Đenove na Sredozemnom moru.
Novi tunel nazvan je "bazni" kako bi se razlikovao od "visinskog" tunela, izgrađenog u 19. vijeku između 1872. i 1881. i dužine od petnaestak kilometara koji je iskopan u visini masiva Seint Gotard.
Projekt je stajao 10,9 milijardi eura. Svakodnevno će tunelom moći proći 260 teretnih vozova brzinom od 100 kilometara na sat te 65 putničkih vozova koji će moći voziti do 200 km/h.
Trebalo je ukloniti 28,2 miliona tona izvađenog kamenja. Među tehničkim izazovima trebalo je riješiti problem temperature koja je mogla doseći 45 stepeni Celzijusa, namećući instaliranje snažne ventilacije kako bi se garantovali prihvatljivi uslovi na gradilištu.
Projekt će omogućiti protok robnog prometa s očekivanim porastom volumena tereta za 20 posto do 2020. na osi Rotterdam/Genova.
Po švajcarskoj federalnoj željeznici, dnevni broj putnika trebao bi porasti sa sadašnjih 9000 na 15.000 godine 2020. istovremeno skraćujući vrijeme puta između Ciriha i Lugana s 2 sata i 41 minutu na samo dva sata.
Tunel Gotard, gigantski infrastrukturni projekat, proteže se dužinom od 57,1 kilometra i predstavlja najduži željeznički tunel na svijetu, ispred japanskog tunela Seikan dugog 53,9 kilometara. Na trećem mjestu po dužini je tunel ispod La Manchea između Velike Britanije i Francuske dug 50,5 kilometara.
Taj bi rekord u budućnosti mogao biti srušen u Kini, koja planira probiti tunel dužine 123 kilometara pod Bohajskim morem.
Avaz.ba
