Ona je upozorila da se Udruženju često obraćaju roditelji čija djeca ne mogu da ostvare osnovnu zdravstvenu zaštitu.
Mihailović je, u intervjuu za PR Centar, povodom Međunarodnog dana djeteta, 1. juna, kazala da na osnovu direktnog kontakta sa roditeljima i djecom mogu da zaključe da se stanje prava djece u Crnoj Gori poboljšava, „ali da je puno toga samo na papiru“.
„Kao i sa velikim brojem naših zakona, strategija, dokumenta koji se usvajaju, sve je lijepo zamišljeno – obaveze koje nam donose mnogobrojne konvencije i put ka Evropskoj uniji uvodimo kroz zakonsku regulativu, ali nijesmo sigurni koliko se to adekvatno primjenjuje“, rekla je Mihailović.
Ona smatra da bi trebalo puno raditi na samoj implementaciji zakona.
„Od toga šta piše i kako je definisano u zakonima djeca nemaju neku korist, već je mnogo značajnije da oni ta prava mogu da ostvare“, istakla je Mihailović.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori postoje osnovna prava koja se odnose na djecu, a koja nisu zadovoljena.
„Vrlo često nam se javljajuju roditelji čija djeca ne mogu da ostvare osnovnu zdravstvenu zaštitu. U Glavnom gradu trenutno postoji deficit pedijatara. Danas, kada dobijete dijete, ne možete izabrati pedijatra, jer ih nema slobodnih. Na primjer, alergolog u sistemu javnog zdravstva ne postoji“, upozorila je Mihailović.
Ona je navela da prava koja se tiču obrazovanja takođe nijesu zadovoljena.
„Podsjetiću vas da po pitanju predškolskog obrazovanja i vaspitanja, ne možemo se pohvaliti da su prava djece zadovoljena, odnosno da sva djeca u našoj državi mogu da budu u javnim predškolskim ustanovama, jer nemamo kapaciteta za to“, kazala je Mihailović.
Obuhvat djece je, kako je precizirala, trenutno oko 40 odsto, a cilj države je da se obuhvat poveća na 95 odsto.
„Taj put je dug i puno toga bi trebalo da se uradi da se to stanje mijenja“, ocijenila je Mihailović.
Kako je rekla, i dalje značajan broj djece nije dio obrazovnog sistema, najčešće marginalizovane grupe.
„Takođe, što je vrlo važno istaći jeste da jedan dio djece, osim što nije uključen u obrazovni sistem, ne može da ostvari druga prava koja se tiču socijalne prirode. Veliki dio djece je siromašan. Statistika je pokazala da je oko 15 odsto djece u Crnoj Gori, uzrasta od šest do 14 godina, siromašno. I taj se procenat, što je najproblematičnije povećava“, kazala je Mihailović.
Govoreći o problemu nasilja među djecom, Mihailović je kazala da im je utisak, na osnovu komentara i pritužbi roditelja, koji se obraćaju Udruženju, da ga je sve više.
„Pojavile su se različite vrste nasilja, u odnosu na klasične koje su postojale. Imamo izuzetno zastupljeno nasilje koje je povezano sa interenetom, i tu se mi slabo snalazimo kao roditelji i institucije sistema koje su u kotaktu sa djecom, zato što je i nama to novo i nemamo adekvatan model koji djeci može pomoći“, navela je Mihailović.
Ona smatra da se na suzbijanju tog problema ne radi dovoljno.
„Po pitanju vršnjačkog nasilja sve se završava traženjem krivice na drugoj strani. Uglavnom roditelji traže krivca, ukoliko se dešava u školi – da je kriva ta ustanova, iz škole tvrde da su krivi roditelji i tako se vrtimo u krug“, kazala je Mihailović.
Inicijativa Udruženja Roditelji bila je, kako je podsjetila, da se napravi model koji će podrazumijevati uključivanje svih strana – da svako tačno zna koja je njegova obaveza i odgovornost.
„Prije nekoliko dana, pojavio se predlog jedne od NVO da se vladanje učenika uključi u opšti uspjeh, i na taj način se doprinese suzbijanju vršnjačkog nasilja i nasilja u školama. Postoji još puno modela koji bi podrazumijevali ne samo prepoznavanje problema, već i rješavanje problema unutar škole, roditelja i djece“, rekla je Mihailović.
Ona je, komentarišući eksponiranje maloljetnika u emisijama humanitarnog tipa, podsjetila da je Udruženje, nakon osnivanja, formiralo grupu za podršku socijalno-ugroženim porodicama, u kojoj roditelji pomažu jedni drugima u teškim situacijama.
„Naša je praksa takva da, kada nam se porodica javi, a ima problem socijalne prirode, nije u obavezi da nam to dokazuje, već u saradnji sa našim članovima koji su socijalni radnici, porodicu obilazimo, i na osnovu situacije u kojoj se nalazi, okupljaju se roditelji i pomažu. Nijesmo do sada objavljivali imena i prezimena tih porodica ni fotografije i to je politika koje se držimo“, kazala je Mihailović.
Kako je podsjetila, Udruženje je početkom godine otvorilo Biblioteku igračaka i Razvojni centar, gdje su prvi put počeli da rade sa djecom.
„Namjera je da se pomaže roditeljima i njihovoj djeci. Prevashodno smo se usmjerili da pomažemo djeci koja su iz socijalno-ugroženih porodica, jer smo kroz grupu roditelja koja pomaže socijalno ugroženim shvatili da je potrebna pomoć njihovoj djeci u obrazovanju“, objasnila je Mihailović.
Ona je kazala da za djecu čiji su roditelji korisnici Udruženja, obezbjeđuju besplatnu pomoć u učenju.
„Obezbjeđujemo i različite vrste radionica za svu zainteresovanu djecu i njihove roditelje“, dodala je Mihailović.
Ona je najavila da će Udruženje uskoro objaviti kalendar razvoja djeteta do 15. godine.
„Na taj način ćemo pokušati da pomognemo roditeljima da dobiju važne informacije koje se tiču zdravlja njihovog djeteta i mnogobrojnih procedura za koje je važno da znaju od momenta rođenja djeteta“, navela je Mihailović.
