Politika

U fiokama 300 zakona, u džepu veće plate: Neki poslanici zarađuju i preko 2.000 eura

Benefite Zakona o zaradama u javnom sektoru najviše su osjetili poslanici Crne Gore. Njihove plate, shodno ovom zakonu, povećane su do 400 eura, što pokazuju i podaci Skupštine o zaradama poslanika.
U fiokama 300 zakona, u džepu veće plate: Neki poslanici zarađuju i preko 2.000 eura
Portal AnalitikaIzvor

Tako je najveću aprilsku poslaničku platu primio tadašnji predsjednik Skupštine Ranko Krivokapića i to 2222,77 eura. U odnosu na februarsku, koja je iznosila 1.479 eura, njegova zarada uvećana je za 800 eura, pi[u Vikend novine.

Ništa gore nisu prošli ni poslanici Predrag Bulatović, Miodrag Vuković, Velizar Kaluđerović, Rifat Rastoder, Neven Gošović, Obrad Stanišić, Veljko Zarubica, Ljerka Dragićević, Milutin Simović, Jelisava Kalezić i Vuk Roćen čije su plate takođe premašile dvije hiljade eura, zato što imaju najduži radni staž.

Razlog za ovoliko povećanje, leži u promjeni koeficijenta za poslanike koji je ranije iznosio 11,5 a shodno novom Zakonu o zaradama, on je povećan na 26.

S obzirom da je zakon počeo da se primjenjuje od sredine marta, poslanici su u aprilu dobili samo polovinu uvećane zarade, da bi im uz aprilsku platu, uz povećane, bila isplaćena i druga polovina martovske plate.

Sagovornik Vikend novina iz crnogorskog parlamenta, objašnjava da razlog za izuzetno veliko povećanje plata poslanika leži u tome što se minuli rad nije obračunavao nad varijabilom, već samo na osnovnu zaradu koja je iznosila oko 1.000 eura.

"Sada je promijenjeno rješenje, više nema varijabile pa je zbog utvrđen veći iznos te osnovne zarade koja se sada množi sa koeficijentom 26, što iznosi oko 1.550 eura u prosjeku", rekao je on.

Blokada nije odložila povećanje

Ovo je, kako kaže, povoljnija varijanta za poslanike sa više staža, jer na povećanu osnovicu ide i stopa minulog rada.

"Ova varijanta je za poslanike koji imaju više radnog staža mnogo bolja jer se na ukupni iznos te osnovne zarade primjenjuje, a ranije se primjenjivala na varijabilu", istakao je on, dodajući da su plate poslanike znatno povećane iako mnogi to ne žele da priznaju.

Da paradoks bude veći, izuzetno veliko povećanje plata poslanicima počelo je da se primjenjuje u trenutku potpune blokade Skupštine, kada se na čekanju u parlamentarnoj proceduri nalazi čak 300 zakona od kojih su neki poput predloga zakona o morskom dobru, zakona o upravnom postupku i zakonu o legalizaciji neformalnih objekata sistemski u svojoj oblasti.

Iako su plate povećane već odmarta, parlament je redukovano radio još od 1. decembra kada je počeo parlamentarni dijalog vlasti i opozicije, koji je rezultirao potpisivanjem sporazuma o slobodnim i fer izborima. U međuvremenu, brojni prijedlozi zakona ostali su zatureni u ladicama skupštinskih službi.

Nikčević: Plate povećane sa razlogom

Predsjednik Administrativnog odbora Radivoje Nikčević kazao je da su plate poslanika povećane sa razlogom, te da su njihova primanja, i ovako povećana, srazmjerna poslu koju obavljaju.

Nikčević napominje da posao poslanika nije klasičan radni odnos. Oni, kako tvrdi, ne mogu da konkurišu za stan, ne primaju topli obrok, već je sve to sadržano u neto iznosu plate, koja kako pokazuju podaci, pojedinima prelazi i dvije hiljade eura.

Za Nikčevića je problematično to, što pojedini poslanici kaže nisu zaslužili platu koju primaju.

"Oni koji su na ulici nisu zaslužili taj iznos, ali oni koji radi se profesionalno odnose prema svom poslu, i sa razlogom primaju ta novčani iznos", kaže Nikčević Vikend novinama.

Razlog za povećanje zarade poslanicima, Nikčević pravda i činjenicom da su i lokalnoj administraciji zarade povećane.

"Donijet je zakon u skladu sa kojim su zarade povećane. Obaveze koje ima poslanik veće su od obaveza drugih zaposlenih, jer je naša uloga vrlo specifična. Mi smo izabrani voljom građana, zato je potpuno opravdano povećane zarada predstavnicima naroda", zaključio je Nikčević.

Usvajanjem zakona o zaradama svim zaposlenim u javnom sektoru su uvećane zarade, ali na način da se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka putem kojih su zarade uvećavane.

Najveću platu u javnom sektoru ima predsjednik države, čija je osnovna zarada obračunata sa koeficijentom 32, a potom slijede predsjednik Skupštine, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda, kojima je pripao koeficijent 30.

Istom platnom razredu sa koeficijentom 26 pripadaju ministri, poslanici, sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, Glavni specijalni tužilac i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kao i predsjednik Senata Državne revizorske institucije.

 Izvor: Dnevne novine

Portal Analitika