Piše: Miroslav ĆOSOVIĆ
Kao što svi znamo, vjekovima nakon toga Ilirik (zapadni Balkan) nije dao ništa evropskoj civilizaciji. U krajevima đe su vladale šerijatske Osmanlije naši preci nijesu dali nijednog naučnika/cu, nijednog slikara/ku, nijednog muzičara/ku (sem guslara), nijednog umjetnika. Od svog stanovništva koje je bilo pod Turcima zapravo su samo neka vjerska lica i neki trgovci bili pismeni. U Crnoj Gori je do Njegoševog doba bio najviše - jedan pismeni čoek od 1000.
Onamo đe su zidovi izdržali - a to su bili zidovi Budve, Kotora, Perasta i dalje Dubrovnika, iz tih gradova nam je ostalo nešto spisa, pjesama, kao i dokumenta važna za istorijsku nauku. Nešto veći Dubrovnik, (ali u evropskim razmjerama mali grad), umiren iza velikih zidina, dao je i jednog svjetski velikog naučnika kao što je bio Ruđer Bošković. U Dubrovniku je bila vrlo razvijena i umjetnost, svi znamo za Marina Držića i Ivana Gundulića. Na teritoriji pod upravom Osmanlija bezbrojni potencijalni Boškovići, Držići, Gundulići... nijesu se mogli intelektualno iskazati, jer im nije pružena bilo kakva prilika.
Da su pred Turcima pale i zidine Budve, Kotora, Dubrovnika... a samim tim i arhivi tih gradova, mi danas ne bi skoro ništa znali o našoj prošlosti. Ali, ti zidovi su srećom izdržali.
Papa Franjo kritikuje zidove, ali mu na pamet ne pada da poruši Vatikanske zidine: Povodom migrantske krize često čujemo praznu anarhističku floskulu "nećemo zidove, hoćemo mostove", postoje i NVO koje imaju programe pod ovim naslovom. Brojni anarhisti (koji sebe predstavljaju liberalima) papagajski ponavljaju ovu rečenicu, koja dobro odjekuje, kao kad snažno udarite u praznu metalnu bačvu, zvuk je vrlo jak, ali bačva je prazna, nema nikakav sadržaj.
Tako je ovu floskulu prije nekoliko mjeseci izgovorio i papa Franjo, međutim, gle čuda, sami papa Franjo živi u Vatikanu, spokojno, iza ogromnih srednjevjekovnih zidina. Skoro čitav Vatikan je opasan zidinom i u ovih nekoliko mjeseci nijesmo čuli ni najmanji nagovještaj da je papa Franjo odlučio da počne uklanjati vatikanske zidine. Kako to da kritikuje zidove, a neće da ukloni ogromni vatikanski zid? Voli vatikansku zidinu koja njemu pruža sigurnost, a ne voli da i neki drugi imaju zidove koji će im pružiti sigurnost i zaštitu od lopova, pljačkaša, silovatelja, ubica, terorista?!!
Berlinski zid: Berlinski zid je izgrađen 1962. kao barijera između istočnog - komunističkog i zapadnog Berlina koji je bio u sastavu SR Njemačke - zemlje demokratskog uređenja i višepartizma. Zid je podigla Istočna Njemačka jer je ogroman broj radnika i obrazovnih ljudi iz te države od 1949. do 1962. nesmetano prelazio na teritoriju Zapadne Njemačke i nije se vraćao. Komunističkoj Njemačkoj je zbog odliva ljudi prijetilo urušavanje cijelog državnog sistema, pa su podigli zid, po odobrenju Sovjeta. Istočna Njemačka je izgradnjom zida uspjela da zaustavi odliv svog stanovništva u Zapadnu Njemačku, ali oko 5000 ljudi je preko zida ipak uspjelo da prebjegne na zapad. Tokom nekoliko decenija graničari Istočne Njemačke ubili su nekoliko stotina ljudi koji su preko zida pokušali da prebjegnu u Zapadnu Njemačku.
Zid koji dijeli jedan isti narod je naravno loša stvar, ali zidovi između dijametralno suprotnih civilizacija (i kultura) su dobra stvar, jer čuvaju te civilizacije (i kulture), svaku za sebe posebno.
I pored toga što Berlinski zid u današnje vrijeme anarhistima (koji se predstavljaju kao liberali) i markuzijancima, služi kao primjer loših podjela, taj zid je ispunio svoju svrhu - smanjio je visoke tenzije između istočnog i zapadnog bloka. Kad su sazreli uslovi zid je 1989. uklonjen, a jedan narod - njemački, je ujedinjen.
U suštini, Berlinski zid je doprinio miru u svijetu, da ga nije bilo možda bi svijet bio još jedan korak bliže nuklearnom ratu.
Izraelski protivteroristički zid: Izraelska protivteroristička ograda je barijera između Izraela i zapadne obale u kojoj žive Palestinci. Gradnja je počela 2002. dok je premijer Izraela bio pokojni Arijel Šaron. Palestinski teroristi su 2002. ubili 452 osobe prelazeći preko granice na kojoj nije bilo zida. Zid je građen godinama i koštao je mnogo novaca, ali je broj ljudskih žrtava od terorizma koji je dolazio sa Zapadne obale u 2010. godini pao na 9. Dakle, zahvaljujući ovom zidu 2010. je bilo 50 puta manje stradalih od terorizma nego 2002. godine. Država Izrael je našla načina kako da zaštiti svoje građane od terorističkih napada. I, ovo je normalan razvoj događaja, zidovi se grade - ne kao akt agresije, već kao akt odbrane. I pored toga što je ovaj zid spasao mnogo - i jevrejskih i arapskih života, čin podizanja ovog zida doživio je u cijelom svijetu od strane brojnih anarhista (koji glume da su demokrate i liberali) ogromne kritike?!
Zid između Irana i Pakistana: Teško je za povjerovati, ali ipak je istina i ovo je malo poznato našoj i evropskoj javnosti, postoji zid između dvije zemlje u kojima se primjenjuje šerijat, taj zid se nalazi između Irana i Pakistana. Po šerijatu svi muslimani ovoga svijeta su potpuno isti, narodnost i nacija ne znače ništa u odnosu na vjeru - islam. Ipak, Iran je sagradio zid na svojoj granici sa Pakistanom i kad se završi biće dug oko 700 km. Gradnju zida Iran je opravdao potrebom da se zaštiti od terorista, od ilegalnih prelazaka preko granice i od krijumčara droge. Iran se na gradnju ovog zaštitnog zida odlučio nakon terorističkog napada u pograničnom gradu Zahadanu, koji se desio u februaru 2007. godine, tada je poginulo 13 osoba među kojima i 9 pripadnika Iranske revolucionarne garde. Stav zvaničnog Irana je bio da su teroristi došli iz Pakistana.
Stav Pakistana spram gradnje ovog zida je pozitivan, Pakistan nema ništa protiv što ga Iranci grade.
Iz ovoga je jasno i ovo je primjer za cio svijet - ako države u kojima je na snazi šerijat između sebe postavljaju zidove, onda nema nikakve dileme da su npr Mađari uradili pravu stvar što su postavili zid da bi se zaštitili od migranata - među kojima je ogroman broj kriminalaca, a među migrantima ima naravno i terorista što su pokazali teroristički napadi u Parizu i Briselu.
Zid plača: Zid plača nalazi se u Jerusalimu i ostatak je Solomonovog hrama koji je završen u 10. vijeku prije Hrista. Za Jevreje je on najveća svetinja i oni ga zovu Zapadni zid. Taj zid je sveto mjesto đe se Jevreji okupljaju i mole, a pred njim se molio i papa Franjo, koji inače ne voli zidove. U ovom slučaju zid je dakle sveto mjesto jednog velikog naroda. Važi li i za ovaj zid anarhistička parola "nećemo zidove, hoćemo mostove"?
Najpoznatiji zid na svijetu: Najpoznatiji i najveći od svih zidova na svijetu je Kineski zid koji je dug preko 7000 km (glavni dio 2450 km), to je najveći zid i najveća građevina na svijetu, visok je od 10 do 16 metara, a širok je 8 metara. Glavni radovi na njemu bili su u trećem vijeku prije nove ere, mada je građen i hiljadama godina kasnije. Jedina svrha ovog zida je bila da zaštiti Kinu od upada varvarskih, nomadskih plemena. Zid nije uvijek izdržao nalete varvara ali je uglavnom ispunio svoj cilj, a danas je i najveća turistička atrakcija Kine. Pod zaštitom ovog zida - Kinezi su izgradili jednu od najvećih (ili najveću) civilizacija na svijetu. Kineski narod je postao i brojno najveći narod na svijetu, dakle, ne tako što je smišljao kako da usavrši neka oružja pa da napada i pljačka druge narode širom svijeta, već su Kinezi došli na ideju da se zidom ograde od spoljnjeg - divljačkog svijeta.
Prema vrlo popularnoj priči, neki astronauti (Eugene Cernan i Ed Lu) su izjavili da su iz svemira mogli da vide Kineski zid i to je preko 2000 godina bio jedini objekat na zemlji urađen ljudskom rukom - vidljiv iz svemira. Danas u savremeno doba, vjerovatno postoje još neki objekti urađeni ljudskom rukom a da su vidljivi iz svemira.
Ako postoje vanzemaljske civilizacije i ako nas posmatraju, prvo što vide da su ljudi napravili je zid, Kineski zid.
Danas, zid je za jedan narod ono što je pancir za policajca. Policajci ne nose pancire, ali ponekad moraju. Tako je i sa narodima. Uglavnom, narodima nije potreban zid, ali nekad jeste, neophodan je.
Zid je simbol civilizacije i mira, đe su zidovi tu je civilizacija, đe nema zidova, nema ni civilizacije.
