On je kazao da do 2018. godine treba pronaći dom za dva miliona izbjeglica.
Upitan da li je, kako je objavila Italija, dolazak više od 30 hiljada migranata ovog mjeseca u tu zemlju iz Afrike direktna posledica zatvaranja „balkanske rute“ i primjene sporazuma između Evropske unije (EU) i Turske, on je ocijenio da je nedavno zatvaranje „balkanske rute“ uslijed dogovora između EU i Turske uticalo na premještanje težišta migracije.
S druge strane, kako je naglasio u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), pojačana je aktivnost krijumčarenja ljudi koji, kako je naveo, uprkos zatvaranju te rute i dalje pokušavaju domoći sigurnosti i zaštite u Zapadnoj i Sjevernoj Evropi.
„Primjećujemo da sve više ljudi traži alternativne puteve preko Sredozemlja, a na taj način stižu i do Italije. Što se tiče nedavno zatvorene „balkanske rute“, primjećujemo, s jedne strane, fragmentaciju tog protoka ljudi koji su se zatekli ili se još zatiču na području zapadnog Balkana, znači u Grčkoj, Makedoniji i Srbiji“, rekao je Crvenković, prenosi Tanjug.
Kako je naglasio, samo prošle godine zabilježeno je 3.770 smrtnih slučajeva pri pokušaju prelaska morem ljudi koji su se htjeli domoći Evrope.
Povodom zatvaranja izbjegličkog kampa Idomeni u Grčkoj, Crvenković je rekao da su mu kolege na terenu prenijele da je juče, prema procjenama UNHCR-a, 2.000 ljudi na miran način prebačeno iz tog neformalnog kampa u Idomeniju na četiri različite lokacije unutar Grčke.
„Trenutno se u samom kampu nalazi oko 2.000 ljudi, a tokom jučerašnjeg dana oko 4.000 ljudi je nastavilo svoj put nekim drugim načinima – ili su uspostavili šatorska mala naselja u Grčkoj ili su se uputili dalje, prema Makedoniji, nažalost uz pomoć krijumčara“, rekao je on.
Portparol UNHCR-a istakao je da ta organizacija sarađuje sa grčkim vlastima.
„Mi smo obaviješteni, istina, tek juče, o uspostavi ta četiri mjesta na kojima bi se ti ljudi smjestili. Pomažemo grčkim vlastima uz pomoć udruženja civilnog društva, da se te lokacije što prije i što bolje osposobe za što humaniji život ljudi koji su već toliko propatili“, poručio je on.
Na pitanje šta još čini UNHCR, s obzirom na to da izbjegličko-migrantski talas ne popušta, a Evropska komisija poručuje da bi EU trebalo da integriše dva miliona ljudi, on je odgovorio da je nedavno pokrenuta globalna kampanja kojoj je cilj da se prikupe sredstva koja nedostaju kako bi se što bolje osposobile različite lokacije za što humaniji smještaj ljudi.
„Želimo prikupiti sredstva koja bi nam bila dovoljna da osiguramo ljudima dostojan smještaj, a to je – krov nad glavom. To su neki minimalni humanitarni standardi koje želimo osigurati. Za ovu konkretnu kampanju nedostaje nam nekih 440 miliona dolara, koje nastojimo prikupiti, kako bismo do 2018. osigurali čovjeka dostojan smještaj za otprilike dva miliona izbjeglica“, dodao je Crvenković.
Stav UNHCR- je, kako je naveo, da dok god postoje razlozi zbog kojih ljudi bježe iz svojih domova i dok bijesni rat, protok ljudi i izbjeglištvo će se nastaviti.
„Sasvim logično, još je velika većina izbjeglica, koje dolaze ili u Italiju ili u Grčku, pretežno iz ratom pogođenih područja, naročito iz Sirije, Iraka i Avganistana“, zaključio je Crvenković.
