Desilo se i to, da naziv mjesta Petrislavove sahrane Gazeni, koji se u tom obliku pojavljuje u najstarijim sačuvanim primjercima ovoga djela, kako u Vatikanskom rukopisu i kod Mavra Orbinija tako i u Luciusovom štampanom izdanju, znameniti prevodilac i priređivač ovoga djela Ferdo Šišić, obzirom da mu je bio nepoznat, ovaj naziv u svom izdanju ispravlja u Craini uz sljedeće obrazloženje:
„U Lucijevu rukopisu ima greškom prepisivača mesto Kraini Gazeni (y De regno 294 štamparskom greškom Gazem). To treba ispraviti u Kraini, što i crkva Sv. Marije pokazuje, kako je već dobro primjetio Rovinski u „Izvestija“ 1.s. 203“. Ova Šišićeva ispravka, iako nema naučnog utemeljenja, biće prihvaćena u nekim kasnijim izdanjima djela Popa Dukljanina. I ovu akademsku spekulaciju ostavljamo mimo naših interesovanja, ali u konkretnom slučaju, iz sasvim drugačijeg razloga. Naime, kako ćemo vidjeti, čini se da naziv Gazeni ipak možemo identifikovati i to sa recentnim nazivima dviju ulica u današnjem gradu Skadru. No, prije nego li pokušamo iznijeti svoje mišljenje po ovom pitanju, zbog boljeg razumijevanja problema na koje su nailazili pređašnji istraživači, kao i svega onoga šta ćemo iznijeti u prilog pronalaženja potencijalnog mjesta translacije Vladimirovih zemnih ostataka, pokazaćemo na konkretnom primjeru jedne mape, kako zapravo geografski nazivi u različitim istorijskim vremenima imaju svoje različito važenje u odnosu na teritoriju.
Gastaldijeva mapa
Na mapi iz 1574 godine (slika 1), venecijanskog kartografa Jakopa Gastaldija, uz nepreciznost koja proishodi iz njegovog nedovoljnog poznavanja ovih prostora kao i tehničkih mogućnosti vremena u kojem je nastala ova mapa, ipak prepoznajemo dva geografska pojma, “Craina“ i „Monte Negro“. Naziv „Kraina“ je ispisan na prostoru od Boke Kotorske pa preko današnje Zete sve do albanskih visokih planina velikim slovima, veličine kao u nazivima Dalmacija, Srbija ili Hercegovina. Naziv Monte Negro ispisan je malim slovima veličine kao što su ispisani nazivi naseobinskih aglomeracija na tom prostoru.
Grafički znak za planinu kao i njen naziv Monte Negro, ukazuju da je posrijedi planina čiji naziv je tada za kartografa imao samo lokalno značenje. Teritorijalni opseg koji podrazumijevaju ova dva naziva, recentna kartografija bi sasvim sigurno morala prikazati drugačije, skoro obrnuto, što je dobar primjer za bolje razumijevanje istorijske geografije, kao i greške koju je Pop Dukljanin učinio pri pomenu Krajine. Naime on ovaj naziv u svom tekstu „lokus qui dicitur Craini“ doživljava kao mjesto, uprkos činjenici da iza značenja ovog naziva može stajati samo predio – širi geografski prostor, onako kao je to i danas.
Šta kaže Koroneli?
Kada smo već kod istorijskih mapa, onda na jednoj drugoj mapi, koju je o stotinak godina poslije Gastaldija izradio takođe venecijanski kartograf Vinćenco Koroneli (slika 2), na njoj ćemo uočiti da se u neposrednoj blizini grada Scutari - Skadra, na drugoj obali rijeke Bojane pojavljuju nazivi: Casena, Borgo di Scutari i S. Marija. Sva tri navedena naziva po grafičkim prikazima koji su vezani za njih, te prema znacima interpunkcije u napisu, kao i upisu broja kuća sa islamskom i hrišćanskom populacijom, govore da su na mapi dati kao jedna cjelina, tačnije, da su Burg i crkva sadržaji mjesta Casena. Ako imamo u vidu uobičajene glasovne promjene slova „k“ u „g“ kao i „s“ u „z“ - dobar primjer za navedene glasovne promjene imamo u samo jednom imenu sa istog govornog područja koji datira iz prve trećine devetog stoljeća. To je pomen donatorke Gusma-e na ciborijumu nekadašnje ulcinjske katedrale. U ženskom imenu koje na slovenskom jeziku glasi Kuzma, a latinskom Cusma – ne samo da je pronađen naziv Gazena, već i mjesto za koji se taj naziv veže.
Počivalište i dvor
Dakle, kako smo naveli, u mjestu Casena-Gazena ista mapa prikazuje i postojanje crkve čiji je patron Sv. Marija za koju bi u ovoj fazi istraživanja trebalo pretpostaviti da je zapravo mjesto ukopa Vladimirovog oca Petrislava. Na istom mjestu na koje nas navodi Koroneli, danas u neposrednoj blizini raskrsnice koju čine dvije ulice, jedna sa nazivom Rruga Kazenes a druga Rruga e Kazenes i danas postoji ta stara crkva Sv. Marije koja je u međuvremenu obnovljena, a za koju treba predpostaviti da je Petrislavova sepulkralna kapela.
Ako ovoj pretpostavci koja je već oslonjena na nekoliko dokumentarno prihvatljivih elemenata, dodamo i pretpostavke po kojima je Koronelijev „Borgo di Scutari“ možda rezidencijalno mjesto kneza Vladimira – dvor, te da je mjesto Gazena pripadalo širem geografskom pojmu Krajina, a u situaciji kada arheološka iskopavanja ne daju nikakve rezultate u traganju za Vladimirovim grobom i Kosarinim posmrtnim ostacima u njemu na lokalitetu Prečiste Krajinske u Ostrosu, sasvim ispravno je pretpostaviti da su možda otac i sin, kao i Kosara bili sahranjeni u navedenoj crkvi Sv. Marije u Gazeni, odnosno Kaseni današnjeg grada Skadra. Pomen različitih naziva, Krajine i Gazene u slučajevima dviju sahrana, oca i sina, ukoliko su bile obavljene u jednoj crkvi Sv. Marije, svakako nijesu faktor remetilac postavljenoj hipotezi, jer oni jedan drugog uzajamno ne isključuju, već obrnuto, oni se po svemu sudeći podržavaju.
Međunarodni poduhvat
Pretpostavka da je Skadar bio Vladimirovo rezidencijalno mjesto je dosta logična. Skadar je zapravo bio rezidencijalno mjesto svim Vojislavljevićima koji su takođe Petrislavovo potomstvo, i ne samo njima, već i drugim vladarima koji su vladali ovim prostorima. Obzirom da je formiran odbor za obilježavanje hiljadugodišnjice smrti kneza Vladimira, čiji zadatak je da izradi program aktivnosti kojima bi bio obilježen ovaj istorijski događaj, onda bi svakako jedna od ključnih aktivnosti u okviru tog programa trebala biti provjera navedene, kako se pokazuje, dosta čvrsto utemeljene hipoteze.
Kao prvi korak u okviru realizacije ove namjere, trebalo bi sprovesti istorijska, kao i neinvazivna arheološka istraživanja, prije svega arheološku prospekciju - snimanju lokaliteta iz vazduha uz primjenu geofizikalnih metoda istraživanja, naravno ukoliko to teren dozvoljava. Iz mnogih razloga, ovakav, u principu jednostavan istraživački poduhvat, morao bi imati međunarodni karakter.
(Nastavlja se)
