Od gotovo polovine onih koji su 2006. bili protiv crnogorske nezavisnosti, danas nema ni 10-tak odsto onih koji su ostali zarobljeni u tom vremenu, ocijenio je Đukanović i dodao da je decenijski jubilej nezavisnosti veliki praznik za Crnu Goru.
"Ispunjeni smo ponosom i zadovoljstvom zbog načina na koji smo 21.maja 2006 obnovili našu državu. Tako nešto nije puno puta zabilježeno na Balkanu. Potvrdile su se moje riječi koje sam odgovorio na ovom istom mjestu prije 10 godina - da smo svi pobjednici i da niko neće biti poražen", kazao je Đukanović.
Premijer je podsjetio na okolnosti i dramatična iskušenja koja su, prije deset godina, stajala pred Crnom Gorom.
"Međunarodna zajednica nije bila naklonjena ideji nezavisnosti. Uslovi referenduma su nepravedno definisani. Tada zvanična beogradska politika činila je sve da zadrži Crnu Goru u Državnoj zajednici. Pa i u samoj Crnoj Gori, pored političkih struktura koje su se protivile razlazu sa Srbijom, i među suverenistima postojao je izvjestan stepen razočarenja što referendum nije ranije raspisan i nevjerica u iskrenost i istrajnost vlasti da će proces dovesti do kraja. Međutim, uspjeli smo da kroz konstruktivnu saradnju sa Evropskom unijom i prijateljima na svim stranama svijeta obezbijedimo razumijevanje za naše pravo da demokratski izaberemo svoju budućnost, i priznanje rezultata referenduma. Prilika je da im i danas na tome zahvalimo" rekao je Đukanović.
On je ocijenio da je referendum bio završni čin jednog dugog i kompleksnog procesa osvješćenja i emancipacije crnogorske politike i crnogorskog društva u cjelini.
"Izazovi i prijetnje kojima je Crna Gora bila izložena u posljednjoj deceniji prošlog i u prvim godinama ovog vijeka učvršćivali su odlučnost za obnovu nezavisnosti. Blok za nezavisnu Crnu Goru, zasnovan na povjerenju u demokratski put obnove države, podsticao je duh slobode i vjeru u pobjedu. On je objedinio sve suverenističke snage u Crnoj Gori i postao snažan kohezioni faktor njene populacije širom svijeta. Probuđeno je samopouzdanje, osnažena slobodarska i državotvorna tradicija, rasplamsale su se patriotske emocije. Vjerujem da će istoričari i oni koji budu izučavali dramatično i specifično crnogorsko iskustvo tih petnaest godina prepoznati da su temelji obnove nezavisnosti postavljeni u godinama nakon otklona i otvorenog suprotstavljanja nacionalističkoj i ratnoj politici vrha tadašnje zajedničke države. Crna Gora se uz mnogo rizika i unutrašnjeg otpora okrenula sebi, svojim nacionalnim interesima, donoseći hrabru odluku da preuzme odgovornost za svoju budućnost. Sa današnje vremenske distance može se sa sigurnošću reći da je 1999. godina bila od presudne važnosti za izbor nezavisnog crnogorskog puta. Takav značaj daje joj odluka o neprihvatanju samouništavajućeg sukoba sa NATO Alijansom, kao i druga, donesena nekoliko mjeseci kasnije, o uvođenju njemačke marke kao sredstva plaćanja u Crnoj Gori. Naš narod je potvrdio svoju i veličinu Crne Gore kada je pod direktnom ratnom prijetnjom primio i zaštitio preko 120 hiljada izbjeglica. Sve što je slijedilo snažilo je kapacitet Crne Gore i njenog političkog vođstva da opreznom i mudrom politikom prihvati i učestvuje u državopravnim aranžmanima koji su se pokazali kao korisne prolazne stanice ka punoj nezavisnosti. tim složenim vremenima, dakle, uspjeli smo da artikulišemo naše nacionalne i državne interese, da vođeni istorijskim slobodarstvom osvojimo pravo na sopstveni izbor, i da definišemo stratešku viziju evropske budućnosti Crne Gore", kazao je Đukanović.
Predsjednik Vlade je ocijenio da je Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu, i da prednjači na putu evropske i evroatlantske integracije.
"Razvili smo u međuvremenu institucije koje su neophodne evropskoj državi u ovom vijeku, i u značajnoj mjeri reformisali naslijeđene iz jugoslovenskog vremena. Istorijsko iskustvo nas opominje da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva. Prije dva dana je potpisan Pristupni protokol sa Sjevernoatlantskim savezom. Vjerujemo da će proces ratifikacije i pristupanja Crne Gore Alijansi biti okončan u kratkom roku. Veličina i važnost tog istorijskog i civilizacijskog iskoraka ne umanjuje svijest o potrebi daljeg unapređenja našeg bezbjednosnog, ali i ukupnog pravnog i političkog sistema, koje članstvo u NATO-u pretpostavlja i zahtijeva. Isto tako i potrebu da doprinosimo miru i stabilnosti u regionu, i saradnji sa našim tradicionalnim prijateljima. Spremnost na dalje reforme i uspostavljanje pune vladavine prava nam je obaveza i u zahtjevnom procesu pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom. Sadržina i tempo tih pregovora potvrđuju potencijale crnogorskog društva i institucija sistema, i kapacitete da odgovorimo sve zahtjevnijim izazovima na evropskom putu. Taj put jeste dug i kompleksan, ali prelazimo nove dionice sa entuzijazmom, ohrabreni postignutim u relativno kratkom periodu. Nadamo se da će svi aktuelni procesi i izazovi sa kojima se danas suočava Evropska unija u svojoj završnici otvoriti nove mogućnosti i perspektive za naše pristupanje Evropskoj uniji u doglednoj budućnosti. Jer, put Crne Gore je put evropskog razvoja. Posebno želim da istaknem da je Crna Gora odgovorno posvećena očuvanju i unapređenju dobrosusjedskih odnosa. Naši susjedi su naši prijatelji. Takvu državnu startegiju temeljimo na najboljoj crnogorskoj tradiciji. Veoma smo ponosni na činjenicu da doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti značajno prevazilazi njenu geografsku i populacionu veličinu", rekao je premijer.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je poručio da Crna Gora danas s pravom ima poštovanje i razumijevanje cijele Evrope i međunarodne zajednice.
"Mudro i strpljivo ste gradili nezavisnost, bez bespotrebnih žrtava i izgradili dobre odnose sa susjedima", kazao je Tusk.
Predsjednik Evropskog savjeta je poručio da o veličini države ne govori prostor, kao što i o veličini naroda ne govori broj.
"Danas kažemo velika Crna Gora, jer o njenoj veličini nijesu odlučili geografske karakteristike, nego hrabrost i mudrost. Bili ste hrabri boreći se za nezavisnost. Nijeste očekivali nikakvu milostinju, već poštovanje i razumijevanja vaših velikih, ali opravdanih ambicija", naglasio je Tusk.
Prisutne brojne zvanice (rtcg.me)U svečanom programu proslave jubileja učestvuju: Crnogorski simfonijski orkestar pod upravom dirigenta Grigorija Kraska; Crnogorski horski ansambl koji čine studenti Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore, učenici Muzičke škole „Vasa Pavić“ iz Podgorice; i solisti Olivera Tičević, sopran; Vasa Stajkić, bariton i Miroslav Ilić, harmonika.
Prozne odlomke i pjesme odabrane iz djela Petra I, Petra II Petrovića Njegoša, Nikole I, Mirka Kovača, Jevrema Brkovića, Čeda Vukovića, Alfreda Tenisona i Ratka Vujoševića izvodiće dramski umjetnici: Miloš Pejović, Zoran Vujović, Ana Vučković, Kristina Stevović, Jelena Nenezić Rakočević, Nikola Perišić, Dejan Ivanić, Aleksandar Radulović, Momo Otašević, Dušan Kovačević i Srđan Grahovac.
Za program svečane proslave formiran je "Montenegro Etno Dance" ansambl koji čine članovi KUD "Budo Tomović" i KUD "Mirko Srzentić" iz Podgorice; KUD "Besa", Zatrijebač; KUD "Vrelo Ibra", Rožaje i KUD "Njegoš", Cetinje.
U sklopu programa koji će odraziti multikulturni karakter Crne Gore i bogatstvo njenog nasljeđa kroz igru i muziku učestvovaće i Vokalne grupe "Alata" i "Assa Voce", i solisti na starim instrumentima Stevan Popović, gusle; Đorđe Begu, ljerica; Sandra Bijelić i Ivo Brajak, mandoline; Štjefan Ujkić, kaval; Zdravko Angelov i Igor Bakrevski, klarineti i Stevan Čavor, diple. Koreografiju "Montenegro Etno Dance" ansambla na Igre iz Spiča, u postavci Hasana Đečevića; Škaljarsku igru, u postavci Svetozara Perovića; Igre iz Malesije, u postavci Štjefena Ujkićaa; Igre iz Plava i Gusinja, u postavci Ibiša Kujevića; i Igre iz stare Crne Gore, u postavci Sava Vučkovića potpisuju Tamara Vujošević Mandić i Mirsad Ademović.
Bogat program na Trgu nezavisnosti (rtcg.me)Dio programa je Igra iz opere "Balkanska carica" koju izvode: Sanja Vujović, Snežana Jatoni, Maja Stojanović, Danijela Žurić, Nataša Zečević, Anđela Ulićević, Slavko Kalezić, Miloš Mugoša, Miloš Popović, Nenad Todorović i Haris Škrijelj.
Svečani program prenosiće RTCG. U radu na proslavi jubileja učestvovalo je više institucija. Program broji oko četiri stotine izvođača. Kako je saopšteno iz Vlade, svečanost Na Trgu Nezavisnosti, osim šest stotina stranih i domaćih zvanica, mogu pratiti i zainteresovani građani.
Koncept svečane proslave jubileja potpisuje autorski tim u sastavu: Radmila Vojvodić, Žarko Mirković, Goran Joksimović, Živko Andrijašević, Srđan Vukčević, Tamara Vujošević, Mirsad Ademović, Danijela Radovanović, Mile Buturović, Lina Leković, Janko Ljumović i Edin Jašarović. (Portal RTCG)
