Ambasador je istakao da je njegova zemlja znala i prije 2. decembra prošle godine, da je Crna Gora spremna da uđe u NATO.
DN: Izjavili ste nedavno da će Mađarska biti prva država članica NATO koja će ratifikovati sporazum sa Crnom Gorom, nakon potpisivanja pristupnog protokola. Kada će se to dogoditi?
Poša: Mađarska je privržena evroatlantskoj integraciji Crne Gore, ovaj proces od početka snažno podržavamo. Nastojanje naše države je da budemo među prvima, a da li ćemo prvi ili drugi ratifikovati sporazum manje je važno od toga da do ratifikacije dođe što prije. Jer ratifikacija je pozitivna ruka prema Crnoj Gori, ali i prema državama koje teže ka evroatlantskoj integraciji. Isto tako, to je poruka i državama Alijanse da se koncentrišu što bolje na ratifikaciju u svojim parlamentima. Teško je precizno reći kada može da dođe do ratifikacije u Mađarskoj. Prvobitno zato što svaki parlament radi u skladu sa svojim planom i svaka tematika ima vremenski ishod, odnosno mora da bude stavljena na dnevni red. Ono sto mogu da garantujem je jaka volja Mađarske da do ratifikacije dođe u što kraćem roku.
DN: Nakon ratifikacije, koliko je vremena potrebno do formalnog punopravnog prijema u NATO?
Poša: Proces ratifikacije je dug. Nakon potpisivanja prvenstveno će od unutrašnjih procedura država zavisiti kada će se završiti ratifikacija. U optimalnom slučaju to se može završiti za godinu, ali treba uzeti u obzir da će se u nekim zemljama članicama održati parlamentarni ili predsjednički izbori, odnosno u nekim državama NATO-a više parlamenata treba da potvrdi ratifikaciju. Kada se kod svih 28 članica zvanično završi proces ratifikacije, NATO formalno odlučiti da Crna Gora može pristupiti Alijansi. Nakon toga će i Crna Gora ratifikovati zapisnik o pristupanju. Kada to bude završeno, Crna Gora će zvanično potvrditi završetak ratifikacije, a dokumenat o tome će deponovati u Ministarstvu vanjskih poslova SAD. Tada možemo reći da je Crna Gora punopravna članica Alijanse.
DN: Crna Gora je dobila poziv za članstvo u vrijeme kada je Mađarska bila kontakt zemlja za saradnju sa NATO-om. Koliko je Crna Gora napredovala od trenutka kada ste preuzeli ulogu kontakt zemlje od Slovenije do danas? U kojoj oblasti je taj napredak najvidljiviji?
Poša: Mađarska je 1. januara 2015. preuzela od Slovenije ulogu kontakt države za saradnju sa NATO. Crna Gora je već i prije toga postigla ozbiljne rezultate, a po mom sudu u proteklih približno godinu i po dana učinak u oblasti evroatlantskih integracija je još više ubrzan. Do početka 2015. su najvažnija pitanja postala reforma vladavine prava i povećanje podrške članstvu. U vezi sa vladavinom prava, nakon uspostavljanja zakonskih i institucionalnih uslova, postali su vidljivi prvi konkretni rezultati u funkcionisanju pravosudnog sistema. Iz ovog aspekta je važno da dosadašnji tempo bude i dalje održiv. U oblasti podrške članstvu u NATO svjedoci smo sličnog napretka. Početkom 2015. podrška pristupanju iznosila je oko 37 odsto, što je do marta ove godine povećano na 47-48 odsto. Vlada Crne Gore, političke snage i civilne organizacije koje podržavaju članstvo u NATO uložili su ogroman trud da javnost bolje upozna prednosti i izazove članstva.
DN: Koji je to procenat podrške članstvu u NATO koji je za Mađarsku relevantan?
Poša: Mađarska je već i prije 2. decembra smatrala da je Crna Gora spremna za poziv. Procenat podrške javnosti u ovom smislu možda kod nas nije bio tako u fokusu kao kod nekih drugih država Alijanse. Ali svakako je važno da se intenzitet podrške javnosti ne smanjuje i da trend rasta bude konstantan.
DN: S obzirom da ste ovdje nekoliko godina, dobro su vam poznate prilike u Crnoj Gori. Iz tog ugla posmatrano, koja vam je opcija donošenja odluke o članstvu bliskija u parlamentu ili na referendum, što zagovara dio opozicije?
Poša: Važno je spomenuti da je samo kod četiri države Alijanse na referendumu odlučeno o pristupanju u NATO. Tu moram da spomenem i to da se u najvećem broju slučajeva referendum organizuje kada pristupanje jednom savezu utiče na suverenitet države. U slučaju članstva u NATO-u suverenitet Crne Gore se ne smanjuje, vi ćete i nadalje u potpunosti sami donositi svaku odluku u vezi sa NATO. Bez saglasnosti Crne Gore nijedna odluka se neće moći donijeti, jer u Alijansi se odluke donose konsenzusom.
DN: Kada se, iz iskustva Mađarske, mogu očekivati prvi vidljivi benefiti članstva u NATO?
Poša: Prednosti pristupanja NATO-u u pojedinim oblastima postaju vidljivi i prije punopravnog članstva. Kao primjer za to mogu navesti, da je Mađarska krajem 90-ih odbrambeno planiranje izradila na osnovu pristupanja NATO, pokušali smo da postavimo prioritete u razvojnim projektima, da bismo mogli učinkovito da sarađujemo u okviru NATO. To je rezultiralo ozbiljnim uštedama u oblasti odbrane. U oblasti ekonomije u Mađarskoj se nakon pristupanja, dakle početkom 2000ih, nivo stranih direktnih ulaganja utrostručio.
DN: Smatrate li da su građani Crne Gore dobili dovoljno informacija o svim apsketima ulaska u Alijansu?
Poša: Predstavnici političkog i civilnog života Crne Gore su odradili ozbiljan posao da bi obezbijedili sve potrebne informacije stanovništvu u vezi sa članstvom u NATO. Ukratko, mislim da su oni koje interesuje ovo pitanje mogli da dobiju odgovore na svoja pitanja.
CdM
