Panel diskusiju o radu Komisije organizovala je nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), a razlog za njeno organizovanje je izvještaj HRA ”Rad Komisije za praćenje istraga napada na novinare - iz ugla građana”.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da Komisiji za praćenje istraga za napade na novinare, mandat prestao krajem 2015. godine, i da bi trebalo formirati novu.
Ona je ukazala da je, u izvještaju HRA iz ugla građana, zaključeno da osnovni zadatak Komisija nije ispunila.
„Nije donijela sveobuhvatni izvještaj o tome kako su izgledale istrage i nije predložila šta je potrebno da bi se one unaprijedile“, pojasnila je Gorjanc Prelević.
Ona je kazala da napadi na novinare opterećuju njihove porodice ali i Crnu Goru, novinarsku zajednicu i sve građane. „Niko od nas ne želi da živi u državi u kojoj postoji opasnost od nečega što se kaže ili istraži“.
Gorjanc Prelević je naglasila da smatra da ni Vladi takva situacija ne ide u korist, da je opterećuje i da mora da trpi sumnje da državna bezbjednost stoji iza ubistava i napada na novinare.
Osnivanje Komisije je, kako je kazala, dalo nadu da da bi moglo doći do „pomaka sa mrtve tačke“.
Gorjanc Prelević je istakla da je u izvještaju konstatovano da je osnovni problem u radu Komisije, što njeni članovi nijesu imali ravnopravan status u pristupu informacijama i dokumentima Uprave policije.
„Od prvog do poslednjeg dana Uprava policije je istrajala u odluci da svi članovi Komisije ne mogu ostvariti pristup spisima u potpunosti. Dakle, dobijali su spise koji su bili potpuno zatamljeni u smislu ličnih podataka“, kazala je Gorjanc Prelević.
Kako je dodala, drugi problem u radu je bio što Vlada nije prihvatila preporuke Komisije koje su se ticale raspisvanja nagrade za dolaženje do informacija koje mogu pomoći u istazi.
Pomoćnik glavnog urednika dnevnog lista „Dan“, Nikola Marković kazao je da formiranje Komisije nije bila ideja Vlade Crne Gore već je rezultat međunarodnog pritiska. „Koji nije bio javan ali je bio snažan“.
On je kazao da se na početku osnivanja vidjelo nepovjerenje izvršne vlasti prema onome što bi Komisija trebala da radi, jer je od od 11 članova šest bilo iz državnih institucija.
„Već u samom startu Vlada se potrudila da ima većinu za izglasavanje ili sprečavanje izglasavanja pojedinih odluka“, naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, Komisija je najveći dio informacija i podataka neophodnih za rad dobila od Državnog tužilaštva, ali su imali poptunu opstrukciju Uprave policije.“To je jedan od glavnih razloga žašto Komisija nije ispunila svoj osnovni zadatak“.
„Ključni problem je bio nedosatak političke volje da se podrži ova Komsija i Vlada je to uradila kako bi samo formalno ispunila svoje obaveze na putu ka Evropskoj uniji“, ocijenio je Marković.
Kako je naveo, od svih preporuka koje je Komisija uputila Vladi ispunjena je samo jedna, koja se ticala ličnog obezbjeđena novinara.
Kada se govori o nedostatku političke volje, Marković je dodao da je Vlada to pokazala time što je „uporno“ odbijala da raspiše novačane nagrade koje mogu dovesti do informacija bitnih za rasvetljavanje slučajeva.
On smatra da novu Komsiji, čije je formiranje u toku uz medijaciju OEBS-a, treba formirati drugačije.
„Mislim da treba da ima neograničen mandat ali da bude ograničen mandat njenih članova, i da članovi Komisije ne mogu biti ljudi iz Uprave policije i Državnog tužilaštva“, naveo je Marković.
On je kazao da smatra da bi najbolje bilo da Komisiju ne formira Vlada već Skupština.“ Jer to bi mnoge stvari promijenilo i omogućilo da se u Skupštini debatuje o tim problemima“.
Rukovodilac Višeg državnog tužilaštva, Vesna Jovićević potvrdila je da su navodi izvještaja HRA, da Komisija nije ispunila svoj zadatak, tačni.
Ona je kazala da je na prvom sastanku Komisije usaglašeno da same informacije nijesu dovoljene za rad i da je predloženo državnim organima da dostave kompletne predmete koji su i predmeta interesovanja Komisije.
“Jer jedino uvidom u spise predmeta i analizom svim dokaza Komsija može doći do zaključka“, navela je Jovićević.
Prema njenim riječima, Više državno tužilaštvo je dostavilo sve svoje tužilačke spise predmeta, podatke koje je imala i predkrivične spise predmeta.
Jovićević je kazala da se ne slaže sa navodima Markovića u vezi sa policijskim spisima koje je dostavila policija i da smatra da oni nijesu predstavaljali smetnje za rad Komsije.
„Smatram da je Komisija mogla objektivno da radi i imala je za to uslova“, poručila je Jovićević.
Ministar pravde, Zoran Pažin rekao je da je dobro što je Komsija oformljena, jer je ona držala u fokusu pažnje intersovanje „bolna“ pitanja nerješenih slučajeva napada na novinare.
„Nema profilacije političkih ideja ni afirmacije društvenih vrijednosti bez slobode medija“, kazao je Pažin.
On je istakao da se neslaže sa zahtjevima za raspisivanje nagrade za dobijene informacije u nekim slučajevima,jer one ne moraju dati adekvatan rezultat. „Neko će se odgovorno odnositi prema svojim etičkim obavezama bez obzira da li su u pitanju dva, tri ili pet miliona EUR“.
Pažin je kazao da je Komisija sastavljena prilično nezgratno i da je policija odgovorna za aspekt koji se tiče pristupa inofrmacija.
Prema njegovim riječima, treba tražiti drugačiji modalitet u radu Komsije, konstrukcionu grešku u vezi konflikta interesa na startu ukloniti i Skupština bi bila adekvatan organ za formiranje Komisije.
Ministar je kazao da je Skupština najbolje rješenje jer je jedan forum demokratije u koji participiraju ljudi različitih političkih ideja,a ovaj problem je problem čitavog društva.
„Uvjeren sam da društvo ne smije da stane i stavi ad acta ovo pitanje, već mora da traži efikasnije modalitete“, zaključio je Pažin.
Glavi i odgovorni urednik dnevnog lista „Vijesti“, Mihailo Jovović kazao je da ga rad Komisije podsjeća na nedavno potpisan Sporazum između crnogorskih partija, jer je jedan od ciljeva Komsije bio da se stvori povjerenje između novinara i državnih organa.
On je rekao da smatra da postoje vrlo male šanse da se neki slučajevi napada na novinare ikada riješe.
„U papirima Agencije za nacionalnu bezbijednost je bilo podataka koji su mogli da otvore nove pravce istragu“,kazao je Jovović, dodajući da tužioci i policajci, koji su ovlašćeni da pokrenu novi postupak, to nijesu uradili.
Kako je naveo, bilo je očiglednih propusta ali nije bilo političke volje da se radi.
On je kazao da nije saglasan da se Skupština bavi Komisijom i da tužioci i policija ne budu njeni članovi.
„Suština je da se napravi tim nezavisnih istražitelja, čiji će zadatak biti da pretresu sve slučajeve i da ih riješe“, ocijenio je Jovović.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković je kazao da su neotkriveni slučajevi napada na novinare razlog za ozbiljnu zabrinutost.
„Na ove slučajeve ne smijemo dozvoliti da padne veo zaborava“, naveo je Baković.
Prema njegovim riječima, Komsija je imala pogrešnu praksu a da je sastav i brojnost članova, njena slaba strana.
„Odnos je trebao biti jednak, a Komisija je morala imati i nezavisne stručnjake“, ocijenio je Baković.
Zaštitinik je dodao da bi bilo pametnije da novu Komisju ne formira Skupština već Vlada. „To bi bilo dobro i za Vladu, da pokaže da i dalje ima političku volju da riješi slučajeve“. (Mina)
