Portal AnalitikaIzvor
"U funkciju je nedavno stavljena i tzv. mokra laboratorija za potrebe biosenzorskih snimanja i istraživanja kardio aktivnosti školjki u okviru Centra izvrsnosti Bio-ICT. Sada su naše kolege, pomoću vrijednih instrumenata nove laboratorije, u prilici da u svakom trenutku dobiju podatak o fiziološkom stanju školjki. Nosilac projekta je Elektrotehnički fakultet, a partneri naša institucija, Institut za javno zdravlje i Biotehnički fakultet. Prvi Centar izvrsnosti Bio-ICT u Crnoj Gori preko programa INVO, iz kredita Svjetske banke, realizuje Ministarstvo nauke. Građevinski radovi su koštali oko 35.000 eura, a vrijednost savremene opreme koja je ranije nabavljena u okviru projekta je oko 40.000 eura", kazao je Đurović gostujući na Radiju Kotor.Institut godinama unazad u maju prima studente bioloških fakulteta iz Beograda, Novog Sada, Banja Luke, Ohrida, sa ciljem razvoja nauka o moru i približavanja naučnih dostignuća na ovom polju."Prvi studenti iz Kragujevca stižu nam 25. maja, dok će posljednja grupa doći 15.juna", kaže Đurović.U Institutu za biologiju mora, koji je 2004. godine ušao u sastav Univerziteta Crne Gore i postao njegova organizaciona jedinica, je 34 zaposlenih, među kojima 12 naučnih radnika i osam doktoranata.Trenutno se realizuje 31 međunarodni projekat. „Od 1. februara do 1. maja prijavili smo 18 projekata. Oni uglavnom tretiraju uvođenje novih vrsta u proces marikulture, te formiranje informacionog sistema za sve ribare na Jadranskom moru. Planirano je i stavljanje u funkciju akvarijumskog prostora u Institutu za potrebe ekperimentalnog uzgoja određenih vrsta morskih organizama", navodi Đurović.Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema predstavlja deponovanje velikih količina otpada u Jadransko more.„U pitanju su automobilske gume, bijela tehnika, napuštene ribarske mreže, ali i plastični otpad. Plastika najviše putem rječnih nanosa dospijeva u more, sporo se razgrađuje, prekriva morsko dno i smanjuje životni prostor za morske organizme. Mnoge ribe konzumiraju djelove mikroplastike, a mi tu ribu na kraju jedemo. Napuštene ribarske mreže nažalost na dnu mora love ribu, koju niko ne konzumira", konstatuje Đurović.On podsjeća da se od 49 novih vrsta riba koje su se u proteklih deset godina pojavile u Jadranskom moru, desetak njih pojavile i na crnogorskom primorju."To su: riba truba, plavi trkač, četvorozupka, carska iglica, tamna mramornica, afrički kostorog, žutousna barakuda i oštrozubi morski gušter. Pojavile su se takođe i dvije nove, jestive vrste rakova plavi rak i braon kozica. „Obje vrste novih rakova mogu se konzumirati i veoma su ukusne", zaključuje Đurović.
