Proglašavanje ovog datuma Rezolucijom Ujedinjenih nacija ima za cilj da podigne svijest o značaju i koristima interneta i modernih tehonologija za građane i ekonomije. Nizom događaja u zemljama širom svijeta na ovaj dan promovišu se mogućnosti koje informaciono-komunikacione tehnologije mogu donijeti društvima, prije svega kada je u pitanju pružanje javnih usluga građanima i preduzećima.
Međutim, kako kažu u IA, u Crnoj Gori, iako postoje određene inicijative Ministarstva informacionog društva i telekomunikacija ka uspostavljanju funkcionalne elektronske uprave, prepreke u ovom procesu ostaju brojne, od neprihvatanja promjena u radu od strane zaposlenih u državnoj upravi, do nepoštovanja zakonskih rokova za postavljanje usluga na portal eUprave od strane organa
"Iako je portal eUprave počeo sa radom prije pet godina, danas je od 165 usluga koje pruža samo jedna one-stop-shop usluga, odnosno usluga koja omogućava dobijanje svih informacija i obavljanje svih procedura na jednom mjestu. 53 usluge su informativnog tipa, što znači da omogućavaju dobijanje informacija i skidanje formulara koje je zatim potrebno predati na šalterima, dok je 112 usluga elektronskog tipa. Takođe jednu od poteškoća za građane predstavlja cijena digitalnog certifikata potrebnog za korišćenje velikog dijela usluga elektronskog tipa, a koja se kreće od 25 do 110 eura", kazala je istraživačica javnih politika u IA Milica Milonjić.
Ona je rekla da su koristi za građane od modernizacije javne uprave višestruke: ušteda vremena i novca, mogućnost podnošenja zahtjeva u bilo koje doba dana, dobijanje usluga većeg kvaliteta, povećanje transparentnosti rada javne uprave, kao i veće mogućnosti za uključivanje u proces donošenja odluka.
Takođe, kako je navela, institucionalne barijere pružaju podsticaj za mito i korupciju, jer su brojni građani i preduzeća voljni da izvrše nezakonita plaćanja kako bi izbjegli čekanje u redovima po nekoliko sati.
"Koristi za državu su takođe brojni - samo upotreba digitalnih certifikata, koje u Estoniji sa ličnom kartom dobija svaki građanin stariji od 15 godina, procjenjuje se da donosi uštedu državi od dva odsto GDP ili 500 miliona dolara godišnje. Kada je u pitanju 20 najrazvijenijih zemalja EU, digitalna ekonomija doprinosi sa osam odsto GDP", istakla je Milonjić.
Ona smatra da je važno unaprijediti i učešće građana u kreiranju politika Vlade kojima se utiče na živote građana.
Istraživanje Balkanskog barometra iz 2015. godine pokazuje da je svega šest ispitanih građana Crne Gore učestvovalo u procesu konsultacija prilikom pripreme zakona i drugih propisa.
"IKT imaju potencijal da proces uključivanja građana učine jednostavnijim, jer bi pomoću jednog klika mogli dobiti sve potrebne informacije o zakonodavnom i strateškom okviru u određenoj oblasti, te načinu podnošenja komentara i sugestija na nacrt propisa koji je stavljen na javnu raspravu. Stoga pozivamo Vladu i državne organe da posvete posebnu pažnju ovoj oblasti i preduzmu konkretne korake kako bi usluge koje organi pružaju građanima bile pristupačnije, a takođe i da obezbijede mehanizme za djelotvorno učešće građana u kreiranju javnih politika", zaključila je Milonjić.
Foto: pcpress.rs
