Kako Zaštitnik ukazuje u svojim izvještajima i javnim obraćanjima da je LGBT populacija jedna od najviše diskriminisanih u crnogorskom društvu (uz siromašne, Rome, OSI i žene žrtve porodičnog nasilja), jasno je da je potreban jači, sistemski i kontinuiarn odgovor prije svega države, u cilju obezbjeđivanja zagarantovanih ljudskih prava i sloboda pripadnika ove populacije.
U tom smislu, fizička i psihička sigurnost, sloboda izražavanja i udruživanja kao i mirnog okupljanja još traže odlučnu aktivnost na suzbijanju negativnih pojava, posebno stereotipa i predrasuda.
Zaštitnik je u godišnjem izvještaju o radu za 2015. godinu ocijenio da je nastavljen trend homofobije i nasilja prema članovima LGBT zajednice.
Kao ključna pozitivna promjena u crnogorskom društvu navedena je činjenica da se o problemima LGBT osoba više govori u javnosti, i da to - nakon dugog perioda - više nije tabu tema.
Kao pozitivno i pohvalno ocijenjeno je održavanje Parade ponosa u Podgorici, koja je protekla bez incidenata, ali uz pojačano prisustvo policije. Ali, kako i sama LGBT zajednica podvlači, nesmetano održavanje Parade ponosa jeste veoma važno, ali nije jedino i nije dovoljno.
Zaštitnik smatra da je potrebno kontinuirano raditi na suzbijanju predrasuda i diskriminatornih stavova, prije svega kod djece i mladih kroz obrazovni sistem i medije.
Zaštitnik ocjenjuje da još uvijek izostaje adekvatan odgovor kroz sveobuhvatno djelovanje u svim sektorima društva, na način kojim će se podići svijest i ukazati na nelogičnost uskraćivanja temeljnih prava nekoj ili nekim osobama samo zato što nisu iste seksualne orjentacije.
Pozivom na tolernciju i razumijevanje prema ovoj grupi Zaštitnik ukazuje na neodrživost bilo kojeg oblika mržnje i potrebu jačanja svijesti o ljudskim pravima i slobodama svake osobe u Crnoj Gori, bez obzira na bilo koje lično svojstvo.
Me đu na rod ni dan bor be pro tiv ho mo fo bi je i tran sfo bi je (IDA HO) obilježava se 17. maja jer je Ge ne ral na skup šti na Svjet ske zdrav stve ne or ga ni za ci je 17. ma ja 1990. go di ne ski nu la ho mo sek su al nost sa li ste men tal nih obo lje nja.
