- Pri tome treba imati u vidu da svaka supstitucija uvezenih proizvoda domaćim direktno utiče na smanjenje deficita, bolje korišćenje kapaciteta kao i povećanje zapošljavanja. Povezivanje turizma i poljoprivrede kroz organizaciju zajedničkih susreta proizvođača hrane i pića sa hotelijerima je način da se prije svega hotelijeri upoznaju sa domaćom ponudom, kao i da se proizvođači upoznaju sa potrebama hotelijera i posebnim zahtjevima turističke tražnje - rekli su iz PKCG agenciji Mina-business.
Oni smatraju da je prepoznata potreba jačanja marketinških aktivnosti za poljoprivredne proizvode, koja često može biti presudna bez obzira na izvrstan kvalitet, kako bi se kod turističko-ugostiteljskih preduzeća stvorila potreba da se poboljša kvalitet ukupne ponude gostima kroz ponudu domaćih kvalitetnih proizvoda.
- Povećanje konkuretnosti, kao jedan od osnovnih zadataka domaćih proizvođača je takođe bitan preduslov za bolje pozicioniranje u turističkoj ponudi, a turistički radnici bi morali prepoznati potrebu popunjavanja turističke ponude domaćim tradicionalnim proizvodima, jer se posljednjih godina u svijetu sve više pažnje posvećuje etno i gastro turizmu - ocijenjuju iz PKCG.
Dobra turistička ponuda se, kako su kazali, ne može bazirati samo na čistom moru i suncu. Razvoj seoskog turizma je veoma značajan za sjeverni region Crne Gore jer pruža mogućnost za stvaranje dodatnog prihoda domaćinstvima koji se bave poljoprivredom.
- Crna Gora je neto uvoznik hrane, pri čemu se oko 30 odsto uvoza odnosi upravo na uvoz proizvoda za koje Crna Gora nema komparativne prednosti za proizvodnju, kao što su: pšenica, kukuruz, šećer, ulja, margarin, stočna hrana, svinjsko meso, kafa, banane i pojedini mlječni proizvodi. Najveći dio sredstava izdvaja se za uvoz mesa, mlijeka i mlječnih proizvoda, gaziranih pića, kafe i suhomesnatih proizvoda. Dio uvoza hrane i pića se odnosi i na rastuću turističku tražnju o čemu svjedoči podatak da se trećina vrijednosti uvoza odnosi na tri ljetnja mjeseca. Nažalost, u tim mjesecima se uvoze i proizvodi za koje Crna Gora ima komparativne prednosti i u značajnoj mjeri može da zadovolji potrebe turističke privrede - objasnili su iz PKCG.
Iz PKCG su kazali da, imajući u vidu značaj poljoprivrede za razvoj ukupne ekonomije, kao i veliku senzitivnost tog sektora, sve države izdvajaju određeni dio nacionalnog budžeta za podsticanje razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje. Dalje su podsjetili da je osnovni cilj podrške proizvodnji je povećanje konkurentnost domaće proizvodnje, kroz direktne i indirektne stimulacije. Oni su rekli i da je primjetno da se, u cilju postizanja standarda u proizvodnji hrane, mjere Agrobudžeta iz godine u godinu sve više fokusiraju na investicije koje su neophodne u procesu prilagođavanja domaće poljoprivrede principima Zajedničke poljoprivredne politike EU kao i u cilju ispunjavanja vrlo strogih zahtjeva u vezi sa bezbjednošću hrane.
- Povećanje sredstava koja bi se opredijelila za poljoprivredu bi prije svega imala za rezultat povećanje zaposlenosti u ovom sektoru, a značajan uticaj imali bi i na smanjenje deficita u hrani - smatraju iz PKCG te dodaju kako je, uprkos tome što se deficit smanjuje, prvenstveno zbog porasta izvoza, to još nedovoljno i postoji potencijal za dodatno smanjenje, što je prije svega uslovljeno povećanjem konkurentnosti domaće proizvodnje.
- Upravo je to još jedan od razloga zbog čega bi trebalo iz nacionalnog budžeta usmjeriti značajnija sredstva za podsticanje razvoja poljoprivrede - zaključuju su iz PKCG.
Izvor: Mina-business
