I dok mediji u regionu pišu da u Crnoj Gori zbog ovolikog broja smrtnih slučajeva od gripa vlada epidemija, nadležne institucije se ne oglašavaju. Jedino što se prethodnih mjeseci moglo čuti jeste da su svi preminuli, sem jedne osobe, za koju ne postoje podaci, bolovali od neke hronične bolesti. Posljednji smrtni slučaj je maloljetna osoba sa hroničnom bolešću, koja nije bila vakcinisana protiv sezonskog gripa.
Ipak, nije precizirano šta je konkretno uzrok ovolikog broja smrtnih slučajeva i koje vrste hroničnih bolesti su u pitanju. Privatnici, pak, kažu da je grip koban uglavnom za bolničke pacijente.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) DN su kazali da je masovnost obolijevanja od respiratornih bolesti, odnosno od gripa, bolesti nalik gripu, te akutnih respiratornih infekcija u suštini nepredvidiva.
Objašnjavaju i da je grip bolest koja se obično javlja u periodu od oktobra do marta i nikada se ne zna da li će oboljenje biti blagog, srednjeg ili jakog intenziteta. Međutim, smrtni slučajevi evidentirani su i u aprilu.
Prvog čovjeka privatne klinike Milmedika dr Rada Kaluđerovića stoga čudi vijest da je registrovan još jedan smrtni slučaj od virusa tipa A, jer već neko vrijeme nema pacijenata sa simptomima gripa.
"Ne znam odakle toliki slučajevi jer već 15 dana skoro da nemamo gripa više. Iznenadio sam se kada sam pročitao u novinama jer su to sporadični slučajevi gripa, nema epidemije. Bila je baš izražena u februaru i martu, malo i početkom aprila i onda je počela da pada. Ovo su sporadični slučajevi koji su vjerovatno vezani za još nešto kod pacijenata", smatra Kaluđerović.
On kaže da su najugroženiji hronični bolesnici, odnosno pacijenti koji boluju od dijabetesa, zatim oni sa teškim srčanim oboljenjima, plućnim bolestima, te bronhitisom.
"Takođe su u pitanju i pacijenti koji imaju poremećaje imunog sistema, zatim radi se o neurološkim bolesnicima, ležećim pacijentima, nepokretnima, starijim od 65 godina, smještenim u bolnice i staračke domove", kazao je dr Kaluđerović.
U takvim slučajevima, kaže, ni vakcina nije 100 odsto učinkovita, "ali je potrebna, naročito za rizične grupe". Kako je naveo, i njihovoj klinici se ove sezone javio veliki broj pacijenata sa simptomima sličnim gripu.
"U većini slučajeva mi ni ne radimo dijagnostiku jer blaži oblici gripa ne zahtijevaju terapiju. Bilo je par težih slučajeva, desetak. Kod njih smo primijenili antivirusnu terapiju uz konsultaciju infektologa. U tom slučaju zajedno donosimo odluku i nekoliko njih smo hospitalizovali", istakao je Kaluđerović.
Prema njegovim riječima, pacijenti uglavnom ne reaguju na antivirusnu terapiju.
"To je vrlo delikatno pitanje. Nemamo jasne preporuke za nju. Terapija ima smisla da se daje u prvih 24 do 48 sati i vrlo su nejasne indikacije. Nije stvar tu samo u terapiji, nego u ostalim komplikacijama koje su obično vezane za bolničku potporu. Takođe, nije preporuka da se svima daje taj lijek. Samo u težim slučajevima se daje. I antibiotik djeluje na razmnožavanje virusa u prvih 48 sati i onda se preporuke daju, kada je pandemija, da u određenim protokolima određuju kome i kad treba da se daju. Sada to nije preporuka, a, koliko znam, bile su i problematične zalihe ljekova, tako da to uglavnom nije preporuka od Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a ne preporučuje se ni u regionu", rekao je Kaluđerović i dodao da su to uglavnom bolnički slučajevi, a da u 95 odsto slučajeva grip prolazi sam od sebe.
Iako se, kako tvrde u Institutu za javno zdravlje, ne može predvidjeti kakvim intenzitetom će se bolest širiti, njihova predviđanja su da će doći do pada broja oboljelih.
“Obolijevanje od gripa i epidemiološka situacija vezana za grip prati se na sedmičnom nivou tokom cijele kalendarske godine. Iako je obolijevanje od sezonskog gripa u suštini nepredvidljivo, za očekivati je da će se u narednom periodu nastaviti registrovani pad broja oboljelih sa simptomima nalik gripu", ističu u IJZ.
Masovnost obolijevanja, pa samim tim i stope obolijevanja različite su od sezone do sezone.
“U prilog smanjenju broja oboljelih u nekoj sezoni ide i stabilnost virusa, njegova nesklonost mutaciji, povoljni vremenski uslovi, sunčano i vjetrovito vrijeme, veliki odziv građana za vakcinaciju, ažurnost zdravstvene službe za prijavljivanje... Analizom epidemioloških podataka obolijevanja od gripa, u posljednjih deset godina zabilježeno je da se broj oboljelih od gripa kretao od 0 slučajeva 2006. (nije bilo registrovanih slučajeva gripa) do 18.393 registrovana oboljela 2009. godine, kada je i stopa obolijevanja bila najviša u posljednjih 10 godina (2844,0/100000)", kažu u IJZ.
U ovoj zdravstvenoj ustanovi ističu da se tipovi virusa influence A i B stalno mijenjaju i različite vrste cirkulišu širom svijeta svake godine.
Prirodni odbrambeni sistem čovjeka, kažu, ne može da prati ove promjene, stoga svake godine obolijevamo od gripa. Još jednom su napomenuli da je najbolja zaštita vakcinacija. Takođe, sugerišu ograničene posjete hospitalizovanim bolesnicima.
“Potrebno se vakcinisati svake godine jer se virus konstantno mijenja, zbog čega se proizvode odgovarajuće vakcine pred svaku sezonu gripa, kako bi se stanovništvo zaštitilo od novih vrsta virusa. Imunitet protiv gripa ima određeno trajanje pa ga treba obnavljati. Sunčano i vjetrovito vrijeme uništava viruse, odnosno onemogućava im razmnožavanje, dok u hladnom i vlažnom okruženju virus preživljava od pet do šest sati, što odgovara savjetu da se izbjegavaju zatvorene prostorije koje se ne provjetravaju. Dakle, sve, a posebno takve prostorije, moraju se provjetravati da bi se u njima broj virusa sveo na minimum", objašnjavaju u IJZ.
Podaci o broju vakcinisanih za ovu sezonu nijesu još dostupni, zbog toga što je sezona gripa ove godine pomjerena i što još traje, a izvještaji iz svih domova zdravlja nijesu pristigli u Institut. Dostupni podaci su, kažu, u fazi obrade.
Izvor: Dnevne novine/Cdm
