Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i andjeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.
Na Uskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrječica: "Nevjerni Toma".
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: "Hristos vaskrese" i "Vaistinu vaskrese". Cijela nedelja praznika zove se Svetla nedjelja, a tada vjernici pjevaju radosne crkvene pjesme.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Uskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: posle proljećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Poklopio se ove godine Uskrs sa Praznikom rada. Taj međunarodni praznik ustanovljen je u znak sjećanja na 1. maj 1886. godine, kada je više desetina hiljada radnika u Čikagu izašlo na ulice zahtijevajući bolje uslove rada i osmočasovno radno vrijeme. Praznik rada je nakon Drugog svjetskog rata, najmasovnije obilježavan u socijalstičkim zemljama, kada su održavane parade i slične manifestacije. Na našim prostorima danas je prilično izblijedio duh i značaj tog praznika. (Foto: Radio Jadran)
