Abdul Kadir Mohamed Moalim je iz prve ruke vidio kako izgleda pakao. Porijeklom iz Somalije, odrastao je u užasima građanskog rata. Nakon toga riješio je da ode iz zemlje, pobjegavši prvo u izbjeglički kamp u Jemenu, gdje su ga dočekale saudijske bombe, odakle je otišao u Libiju, pravo na noge Islamskoj državi. Napokon, uspio je da se ukrca na brod za Evropu, nakon što je krijumčarima ljudi dao posljednji cent iz džepa.
Sredinom aprila, trošni drveni čamac uspio je da stigne do obale Grčke. Više od polovine ljudi koji su se u njemu uputili iz Libije se udavilo u međuvremenu. Moalim nije bio jedan od njih. Uspio je da se domogne Kalamate, gdje su ga sačekali spasioci. Kada ga je reporter "Bi-Bi-Sija" upitao šta ima da poruči onima koji su ostali u Africi, rekao je: "Ovo je toliko opasno. Preživio sam samo jer je Bog imao druge planove. Vjerujte u svoju zemlju i nemojte je olako napuštati".
Moalim je svojim očima gledao kako više od 500 Somalijaca, Egipćana i Sudanaca ispada iz pretrpanog broda usred Mediterana i davi se, dok su krijumčari hladnokrvno nastavljali dalje. To je bila najgora tragedija u tim vodama u posljednjih godinu dana.
Evropa nastavlja da najveći fokus stavlja na izbeglice iz Sirije, Iraka i Avganistana, često zaboravljajući na činjenicu da broj migranata iz podsaharske Afrike kontinuirano raste iz mjeseca u mjesec. Samo u 2015. godini 108.000 Afrikanaca ilegalnim putem stiglo je u Evropu, pokazuju podaci "Fronteksa".
Afričke zemlje iz kojih migranti bježe u EU (u procentima):
Nigerija - 18 %Gambija - 12 %Senegal - 9%
Gvineja - 8%
Obala Slonovače - 8%
Somalija - 8%
Mali - 8%
Maroko - 4%
Sudan - 4%
Prema podacima UNHCR-a, u ovom trenutku ima 60 miliona raseljenih ljudi na planeti. Više od polovine onih koji su raseljeni prinudnim putem, uslijed vojnog sukoba, dolazi iz afričkih zemalja. Pored toga, ljudi bježe i zbog katastrofalnih suša i gladi, prije svega iz zemalja poput Eritreje i Etiopije.
Ukupni podaci pokazuju da je samo prošle godine čak 1.3 miliona ljudi zatražilo azil u zemljama EU. Nakon što je balkanska ruta zatvorena, izbjeglice pribjegavaju putu preko Mediterana, piše njemački "Der Špigel".
Jeftina karta do Evrope
Kako se rute zatvaraju, poput one preko Balkana, migranti pronalaze nove. Krijumčarima nije problem da se aklimatizuju na promjenu puta, a za prebacivanje u Evropu naplaćuju veliki novac, pritom ne garantujući bezbjednost. Počeli su naširoko da reklamiraju svoj biznis, a imaju i grupe i stranice na društvenim mrežama.
Zbog velikih cijena karata, migranti su pronašli i drugi način da stignu u Evropu. Naime, ukrcaju se na neopremljeni čamac, i čim izađu 12 nautičkih milja iz teritorijalnih voda Libije, pošalju SOS poziv, koji su evropske službe u dužnosti da ispoštuju, i sve ugrožene prebace na sigurno - u Evropu, razume se.
Na ovu praksu nekoliko puta je upozoravao i ministar spoljnih poslova Austrije Sebastijan Kurc, nazvavši je "jeftinom kartom do Evrope".
Na prošlonedjeljnom sastanku u Luksemburgu zagovarao je oštriju kontrolu mora, ponudivši Libiji pomoć u formiranju obalske straže koja će spriječavati slobodno migrante da slobodno isplovljavaju.
Na afričkom kontinentu živi 1.2 milijarde ljudi, a kako će se taj broj do 2050. duplirati (prema svim procjenama), može se očekivati još veći izbjeglički talas ka Evropi.
Na udaru će najviše biti Italija, čiji kapaciteti za prijem migranata (110.000 ljudi) su odavno premašeni. Premijer Mateo Renci nekoliko puta je upozorio evropske saveznike na taj pritisak, istakavši da se taj problem što prije mora riješiti.
Blic.rs/Der Spiegel
