Jedan od reaktora elektrane "Vladimir Iljič Lenjin" - kako se zvanično zvala černobiljska nuklearna elektrana, eksplodirao je 26. aprila u 1:24 poslije ponoći po lokalnom vremenu.
Na licu mjestu stradala je 31 osoba, sa ozračene teritorije evakuisano je 116.000 ljudi, a u narednom periodu još 230.000. Radioaktivni oblak je prekrio u danima koji su uslijedili znatan dio Evrope, s nesagledivim posljedicama.
Radioaktivnoj prašini su izloženi, pored teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, i Poljska, Bugarska, Njemačka, Švedska, Švajcarska, Belgija, Holandija, Velika Britanija, Finska, bivša Jugoslavija, Rumunija, Austrija, a radioaktivna prašina je zahvatila i istočni dio SAD.
U izvjesnoj mjeri gotovo čitava Sjeverna hemisfera osjetila je posljedice.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Ukrajine, pod medicinskim nadzorom, kao posljedica černobiljske katastrofe, nalazi se više od dva miliona ljudi.
Prema podacima organizacije za zaštitu prirodne sredine "Grinpis", od posljedica je umrlo oko 200.000 ljudi, a pretpostavlja se da će u perspektivi širom svijeta biti još oko 270.000 slučajeva onkoloških oboljenja u vezi s radijacijom iz Černobilja.
Neslužbeni izvori procjenjuju da je od posljedica radijacije preminulo između 200.000 i 400.000 ljudi.
Grad Pripjat (nerijetko se naziva Černobilj) danas je "grad duhova", koji povremeno posjećuju samo avanturistički opredjeljni turisti. U zaštićenu zonu danas se može ući samo sa posebnom dozvolom i odgovarajućom opremom.
Prema zvanicnoj statistici, januara 1986. u Pripjatu je živjelo 49.400 ljudi.
Novi zaštitni sarkofag nad uništenom elektranom nedavno je ponovo postavljen, a čitav poduhvat vrijednosti oko milijardu eira finansirala je najvećim dijelom Rusija.
Nuklearna katastrofa u Černobilju označena je sedmim - najvišim stepenom nuklearne opasnosti, koji je zvanično vezan još samo uz nukleraku Fukušima, u Japanu, koju su 11. marta 2011. pogodili najprije zemljotres i ubrzo 14 metara visok razorni morski talas.
Japan, a uz njega i Njemačka, odrekle su se atomske energije, dok novi ekonomski džinovi, Kina i Indija, ne odustaju od namjere da dio sve većih potreba za energijom zadovolje uranijumom.
U svijetu poslije katastrofe Fukušime vlada konfuzija u vezi sa daljim korišćenjem i gradnjom nuklearnih elektrana.
Japan je zatvorio svih 50 nuklearnih reaktora, Njemačka osam nuklearki, a sada je, pored velikog uzleta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, njemačka energetika u velikoj mjeri počela da računa i na gasne elektrane, naročito poslije izgradnje druge linije Sjevernog toka i udvostručavanja priliva ruskog gasa sa ove trase.
U isto vrijeme su Rusima udvostručene inostrane porudžbine za gradnju novih nuklearki.
Prema podacima iz aprila 2014. godine, širom svijeta je aktivno 435 nuklearnih elektrana u 31 zemlji. Međunarodna agencija za atomsku energiju očekuje da bi globalna upotreba nuklearne energije tokom naredne dvije decenije mogla da poraste za 100 odsto.
Izvot: b92.net
