Američki državni sekretar Džon Keri rekao je da rekordni broj od 171 države prisutne na potpisivanju sporazuma predstavlja "pobjedu" nad štetnim gasovima koji izazivaju efekat staklene bašte.
"Hitnost situacije postaje sve izraženija", poručio je Keri ocijenivši ceremoniju potpisivanja sporazuma istorijskom.
Sporazum je prvi potpisao francuski predsjednik Fransoa Oland, koji je pozvao zemlje Evropske unije da pokažu primjer i do kraja godine ratifikuju sporazum kako bi što je prije moguće stupio na snagu.
Cilj sporazuma predstavlja održavanje globalnog zagrijevanja na ispod dva stepena, odnosno do 1,5 stepeni Cejzijusa, kako su zatražile zemlje koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Pomoć zemljama u razvoju trebalo da bi da bude oko 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine, kada sporazum stupa na snagu.
Pored održavanje globalne temperature, sporazum podrazumijeva i borbu protiv žive koja prijeti poljopridrenim usjevima i bavi se pitanjem rezervi vode u sušnim regionima i morskim resursima.
Sporazum bi trebalo povoljno da utiče na preorijentisanje svjetske privrede na druge izvore energije koje nisu fosilne, kao što ugalj, gas ili nafta, koje dominiraju kao energenti u cijelom svijetu. Dokument preporučuje razvoj obnovljivih izvora energije, što će uticati na uštedu u ekonomiji i zaštitu šuma.
Zemlje treba da smanje emisiju štetnih gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, koji je jedan od uzročnika globalnog zagrijevanja, a revizija emisije tih gasova će se sprovoditi svakih pet godina, počev od 2025.
Protokolom iz Kjota iz 1997. godine ograničena je emisija štetnih gasova u bogatim zemljama, što je do sada uticalo na prosječnu temperaturu tla od oko tri stepena, a na ovogodišnjoj međunarodnoj konferenciji dogovorena je ograničena emisija štetnih gasova na globalnom nivou.
Izvor: rs.n1info.com
