“Tačno je da lex specialis derogira opšti zakon (lex specialis derogat legi generali). Međutim, i lex specialis je, kao što mu ime kaže, zakon koji kao i svi drugi zakoni mora biti u skladu sa Ustavom Crne Gore. Naime, politička podloga za ovakav lex specialis je sporazum između vlasti i opozicije o tzv. izbornom povjerenju, kojim se faktički uvodi politička diktatura stranaka u rješavanju fundamentalnih ustavno-pravnih pitanja, kao što je formiranje vlasti. Suština stvari je u sljedećem: da se vrši popuna Vlade (vlasti) mimo fundamentalnog ustavnog određenja, koji imperativno propisuje da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz izborne volje građana izražene na demokratskim izborima”, objašnjava Mitrić za Portal Analitika.
Prema njegovim riječima, na ovoj pravnoj "raskrsnici" počinje i završava se pravna priča o neustavnosti ovog zakona.
“Kažu mi – pa nije u pitanju izbor nove Vlade, pa da su potrebni izbori, nego je u pitanju rekonstrukcija Vlade koju predlaže premijer, a usvaja Skupština. Moja malenkost im odgovara - pa ako je rekonstrukcija, nije potreban nikakav lex specialis, iz prostog razloga što Ustav nalaže da se rekonstrukcija Vlade vrši iz redova pobjedničke ili pobjedničkih partija, ili eventualno iz reda vanstranačkih ličnosti, koji su istaknuti stručnjaci za određenu oblast”, naglašava profesor Mitrić.
On podvlači da osim očigledne neustavnosti ovakav zakon pokazuje jedan veliki pravno-politički nonsens, a to je da je Vlada u sadašnjem sastavu dobila povjerenje Skupštine, a da se sada vrši njena "rekonstruklcija", i to iz redova opozicije.
“Da zaključim: ako se ovakav zakon usvoji, to će biti uvod u pravnu anarhiju. Konačno, nikakvim lex specialis-om se ne može steći izborno povjerenje, već jedino i isključivo profesionalnim i zakonitim radom nadležnih državnih institucija, prije svega, iz oblasti pravosuđa”, poručuje Mitrić.
Radnom verzijom posebnog zakona o implementaciji sporazuma o stvaranju slobodnih i fer izbora, u koji je Pobjeda imala uvid, piše da će predstavnici opozicije na funkcijama pomoćnika ministara, rukovodećim mjestima u javnim preduzećima, kao i bordu direktora poslovnih subjekata u većinskom vlasništvu države, imati posebna ovlašćenja, pravo supotpisa, kao i puni uvid u sve odluke koje se odnose na upotrebu državnih resursa.
U prvoj radnoj verziji lex specialisa precizirano je da će predstavnici opozicije na funkcijama pomoćnika ministara u ministarstvima zdravstva i prosvjete imati lepezu "posebnih ovlašćenja" bez konkretnog navođenja svojih nadležnosti. Umjesto navođenja posebnih ovlašćenja u radnoj verziji dokumenta navedene su tri tačke.
