U mišljenju ministarstva, koje potpisuje resorni ministar Zorica Kovačević, ističe se da se inicijativom koju su Ustavnom sudu podnijeli Gospava Vujisić, Dragoljub Bukilić i Draginja Kovačević osporavaju odredbe koje dovode u neravnopravan položaj porodice i djecu čije majke ne ispunjavaju propisane uslove za ostvarivanje prava na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece.
“Drugim riječima, te porodice su kažnjene samo zato što žena nije rodila troje ili više djece, pa čak i zbog toga što nije ostvarila određeni radni staž (bez obzira da li je radila), ili se nije prijavila na evidenciju Zavoda za zapošljavanje. Takođe se ovim odredbama žene međusobno dovode u neravnopravan položaj, jer su uslovi za ostvarivanje prava na doživotnu naknadu diskriminatorski, čime se narušavaju načelo jednakosti iz člana 17 stav 2 Ustava i zabrana diskriminacije iz člana 8 stav 1 Ustava. Pritom, osporene odredbe ne bi mogle da se smatraju pozitivnom diskriminacijom, odnosno propisom koji je usmjeren na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju. Ovo zbog toga što žene koje su rodile troje ili više djece, samo po tom osnovu, nu u kom slučaju nijesu u neravnopravnom položaju u odnosu na žene koje su rodile jedno ili dvoje djece, ili u odnosu na žene koje nemaju djecu. Drugo je pitanje da li je porodici sa troje ili više djece neophodna materijalna i druga podrška radi stvaranja kvalitetnih uslova života”, navedeno je u mišljenju ministarstva, uz ocjenu da osporene dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti nijesu u skladu sa ustavnim principima i ciljevima socijalne i dječje zaštite.
Iz ministarstva podsjećaju da je nakon što je zakon stupio na snagu u avgustu prošle godine i počeo da se primjenjuje od 1. januara 2016 centrima za socijalni rad upućen veliki broj zahtjeva, a Ministarstvu rada i socijalnog staranja niz pitanja u vezi primjene osporenih odredaba člana 54.
„Ove odredbe su u velikoj mjeri nejasne, neprecizne i nedorečene i daju mogućnost različitih tumačenja, do te mjere da se u primjeni može postaviti pitanje svrhe propisivanja navedenog prava na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece“, naglašava se u mišljenju.
Podsjećaju da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, prilikom predlaganja dopuna zakona od strane poslanika Aleksandra Damjanovića (SNP), pripremilo mišljenje koje je Vlada dostavila parlamentu u kojem je u odnosu na osporenu odredbu zauzet negativan stav, „kako zbog diskrimatornog karaktera predloženih rješenja, tako i sa aspekta predmeta uređivanja“.
„Tada je ukazano da radni staž ne može biti osnov za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, s obzirom da se pravo na socijalnu zaštitu ostvaruje po osnovu socijalno-zaštitinih kriterijuma, odnosno na osnovu socijalne potrebe (invalidnost, nesposobnost za rad i privređivanje, nepostojanje zakonske obaveze izdržavanja, imovinskog cenzusa i drugih posebnih obilježja socijalne ugroženosti)“, naveli su iz ministarstva.
Mišljenje ministarstva Vlada je verifikovala u četvrtak.