Konferencija je ovoga puta fokus stavila na izazove migracija, posebno iz ugla doprinosa rješavanju brojnih izazova po tom pitanju država Jadransko-jonske regije.
Ocijenjeno je da uzrok migracija ne leži u zemljama Jadranko-jonske inicijative, ali da ova regija mora naći zajednički odgovor i pružiti pomoć svima kojima je potrebna i to u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima. Učesnici su podvukli da migracioni procesi nijesu samo humanitarni, već i evropski bezbjednosni problemi.
“Hvala Republici Hrvatskoj što je još 2001. godine shvatila značaj parlamentarne dipomatije, demokratije i time dala jači doprinos JJI. Svi mi iz ove regije smo bili narodi koji se iseljavaju ili narodi izbjeglice. Ekonomska kriza pravi narode izbjeglice, čak i Italija pod pritiskom krize ostaje bez mladosti koja ide ka Americi i ostalim državama. Mi gubimo mladi i najškolovaniji dio društva” poručio je Krivokapić.
“Seobe naroda su neumitan tok istorije, to je takoreći matematička rezultanta. Ako vidite Mediteran, onda vidite da na jednoj strani imate 0,5 milijarde mladih i siromašnih, a sa druge strane pola milijarde razvijenih, a sve starijih. Zato danas treba dosta hrabrosti da bi se u EU otvorila bolna politička pitanja. Crna Gora iako mala zemlja imala je sposobnosti da primi izbjeglice tokom 90-ih – pa je u jednom trenutku imala 25 odsto izbjeglica u ukupnom broju stanovnika. Brojevi nijesu glavni problem, glavni problem su politike. Izgubili smo ono najvrjednije što smo imali, a to su ljudi”, rekao je Krivokapić.
Kako je dodao, govoriti o evropskom mealtingpot-u je rizična stvar.
“Ali sam siguran da je mnogo rizičnije ne govoriti o tome. Zato parlamenti moraju tražiti dovoljno hrabre odgovore i politike koje će biti održive na duge staze. Ovo mora biti novi poziv na okupljanje, jer ništa tako snažno ne okupi kao zajednička muka. Ovo je šansa za Evropu da iskorači u novo jednistvo i nove saradnje. Nadam se da ćemo svi biti dovoljno hrabri da otvorimo ova pitanja u našim parlamentima”, zaključio je Krivokapić.
Tokom Konferencije predśednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je imao susrete sa svojim hrvatskim, italijanskim i slovenačkim kolegama.
Krivokapić je razgovarao sa hrvatskim kolegom Željkom Reinerom, predsjednikom Hrvatskog Sabora.
“Hrvatska je ne samo naš fizički dodir sa Evropskom unijom, već država sa kojom gradimo sadržajne odnose na obostrano zadovoljstvo. Odnosi naših država mogu biti primjer ostalima u regionu. Posebno nam je važna saradnja sa Hrvatskom kako bismo koristili iskustvo iz evro-atlantskih integracija i kako bismo naše građanje dodatno zbližavali i socio-ekonomski ih integrisali”, poručio je Krivokapić Reineru.
Predsjednik Hrvatskog Sabora je takođe ocijenio da sa Crnom Gorom grade dobre, prijateljske odnose.
On je u razgovoru istakao da Hrvatska snažno podržava crnogorski put u EU i NATO i da će nesebično pružiti svaki vid podrške i pomoći na tom putu, što će najvidljivije biti u veoma brzom procesu ratifikacije sporazuma o članstvu Crne Gore u NATO u Saboru.
Takođe je ocijenio zadovoljstvo integrisanošću hrvatske zajednicu u Crnoj Gori, te istakao to kao posebnu vrijednost naše države.
Krivokapić je razgovarao sa italijanskom koleginicom Laurom Boldrini i tom prilikom je informisao o Parlamentarnom dijalogu i njegovim rezultatima. Krivokapić je istakao da Sporazum može i treba dovesti do parlamentarnih izbora koji će imati manje spornosti i čiji će rezultati biti prihvaćeni od strane svih učesnika.
Boldrini je istakla u razgovoru sa Krivokapićem da iskazuje veliku zainteresovanost za produbljivanjem i intenziviranjem saradnje i odnosa sa Crnom Gorom.
Ona je rekla da su ključne obaveze država evro-atlantski integracija iskorjenjavanje korupcije i jačanja vladavine prava, u čemu posebnu ulogu imaju Parlamenti. Iz Parlamenta Italije je ocijenjeno da crnogorska Skupština bilježi velike rezultate u jačanju svojih ustavnih nadležnosti.
Krivokapić je tokom susreta sa predsjdnikom Parlamenta Slovenije Milanom Brglezom istakao tradicionalno dobre odnose dvije države i iskazao zahvalnost Sloveniji na podršci koju kontinuirano pruža crnogorskom evroatlantskom putu.
“Socio-ekonomske teme su danas ključne za države našeg regiona, jer bez održive ekonomije i realnog rasta ne možemo očekivati ni političku stabilnost. To je posebno važno pitanje u državama koje su iz socijalizma ušle u tržišnu tranziciju i time izgubile ogromne proizvodne resurse. Naš primarni cilj mora biti stvaranje ambijenta putem jačanja vladavine prava u kojem ćemo imati investitore koji će stvarati novo dobro i donositi nova znanja. Samo tako ćemo zadržati našu mladost i obezbijediti im perspektivu”, istakao je Krivokapić.
Predsjednik Parlamenta Slovenije Milan Brglez je poručio da njegova država ostaje posvećeni prijatelj Crne Gore i da će biti dobar advokat na njenom evroatlanstskom putu. Brglez je najavio da će Parlamen Slovenije već prije ljeta, odmah nakon potpisivanja pristupnog protokola, započeti postupak ratifikacije članstva naše države u NATO.
cdm
