On je rekao da se uvođenjem puno izuzetaka sistem narušava i da to nije dobro po pravnu sigurnost i vladavinu prava.
„Oprezan sam jer ne znamo kako će izgledati taj zakon, ali ozbiljno može narušiti ovaj uspostavljen sistem važećeg Zakona o državnim službenicima i namještenicima”, rekao je Baković.
Upitan da prokomentariše pregovore vlasti i opozicije s ciljem jačanja povjerenja u izborni proces i da li usvajanje lex specialisa može da utiče na neke segmente iz oblasti ljudskih prava i sloboda, on je kazao da Ombudsman nije adresa za političke teme.
Dijalog i konsezus, kako je rekao, u svakom, posebno demokratskom društvu, poželjni su i jako je dobro što dijalog vodi ka konsenzusu u Crnoj Gori.
„Međutim, iz tog konsenzusa treba da proisteknu dogovori kojima se ne povređuju ustavna načela i uspostavljeni sistem. Ne znamo kakav će bit taj konačni sporazum i moramo sačekati”, kazao je Baković gostujući u emisiji Okvir na Javnom servisu.
Prema riječima Bakovića, kada su u pitanju ministarska mjesta tu ne može ništa da se spori jer su to „par excellence“ politička mjesta.
„Međutim, kada su u pitanju kategorije visokog rukovodnog kadra (državni sekretari, sekretari, direktori, starješeni samostalnih i organa u sastavu) siguran sam da će lex specialis i to obuhvatiti. Postavlja se pitanje kakav će biti taj zakon. Želio bih, a biće teško da se ne naruši uspostavljeni sistem u okviru javne uprave”, rekao je on.
Zaštitnik je podsjetio da postoji sistem koji je uspostavljen Zakonom o državnim službenicima namještenicicma, a da će lex specialis biti temporalni zalon, sa ograničenim trajanjem. „I on će se zasnivati na izuzecima od ovih kriterijuma, a kada je mnogo izuzetaka u okviru jednog sistema, ne može se reći da je on harmoničan“.
Prema riječima Bakovića, uvođenjem puno izuzetaka sistem se narušava, a to, kako je ocijenio, nije dobro po pravnu sigurnost i po vladavinu prava.
„Uspostavili smo javne konkurse za visoke pozicije, ne računajući ministarske, i to je jako dobro. A nijesam siguran da će to biti kroz lex specialis, jer u tom slučaju što bi bio javni konkurs ako je pitanje dogovora iz koje partije će neko ući u državnu upravu”, rekao je on.
Baković je kazao da je oprezan. „Ne znamo kako će glasiti taj Zakon, ali ozbiljno može narušiti ovaj uspostavljen sistem važećeg Zakona o državnim službenicima i namještenicima”.
Upitan kako kao Zaštitnik gleda na personalizaciju u pogledu javne kampanje koja se vodi protiv direktorice Javnog servisa, Baković je odgovorio da ne misli da je to dobro.
„Svi se moramo truditi da Javni servis bude zaista nezavistan i velika je odgovornost na političkim elitama da se bore za to. Po važećim propisima ne postoji nikakav osnov za takvo postupanje i to je zaista neprihvatljivo”, smatra Baković.
On je upozorio da su miješanje u rad i uređivačku politiku medija neprihvatljiva i nedozvoljena stvar u demokratskom društvu.
„Političari kao građani mogu biti nezadovoljni javnim servisom, mogu i ja biti nezadovoljan, ali to mi ne daje pravo da tražim da se moje nezadovoljstvo rješava kroz personalizaciju. To mora biti stvar menadžmenta medija i struke. Zakoni se ne smiju narušiti”, dodao je Baković.
Navodeći da u verziji sporazuma o kom izvještavaju mediji nema direktnog poziva za smjenu direktorice RTCG-a, Baković je rekao da ni ovo sada, koje je u naznakama i u vidu javnog apela nije u redu i nije poželjno.
„Pitanje odgovornog obavljanja poslova treba izoštriti svuda ali ne na ovaj način. Imamo zakone, i u Javnom servisu nadležni Savjet. Ako zakoni nisu dobri treba ih mijenjati, a najavljene su izmjene seta zakona i nadam se da će one biti napredak a ne vraćanje unazad”, poručio je on.
Upitan da li će tim povodom formirati predmet, Baković je odgovorio da će to zavisiti od ishoda cijele situacije.
Upitan da li je dobio pritužbe građana zbog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Zaštitnik je potvrdno odgovorio, navodeći da su se žalile majke koje imaju više od troje djece a koje su nezaposlene i neispunjavaju uslove da bi ostvarile pravo po tom Zakonu, kao i žene koje nemaju djece.
„To je specifičan zakon. Tu ćemo postupati i izaći sa našim stavom koji sad ne mogu saopštiti, ali ima elemenata koji ukazuju na nejednakost“, rekao je Baković.
Ombudsman, podsjetio je, ima pravo da podnese predlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu.
„Ali šta bi to značilo-protumačilo bi se da mi želimo da se majkama ukine pravo a ne da se otkloni eventualna neustavnost. Naše polje djelovanja biće više usmjereno da se preduzmu mjere da se te neravnopravnosti isprave. Zalagaćemo se, ukoliko je Crna Gora ekonomski u mogućnosti, da se proširi ovo pravo“, poručio je Baković.
On je podsjetio da je nekoliko građana podnijelo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti.
„Mi za sada čekamo, jer u konkurenciji više postupaka, prednost imaju sudski. Ustavni sud je čuvar ustavnosti i zakonitosti. Ustavni sud će odlučiti o tome i ne bi bilo dobro da se vode dva paralelna postupka. Moglo bi se desiti da imamo različit stav, a to ne bi bilo dobro za pravnu sigurnost građana, ni za naše institucije“, zaključio je Baković.
