Baz Oldrin, drugi čovjek u istoriji koji je hodao po mjesečevoj površini, u svojoj 86 godini života otkriva novi talas svoje popularnosti. Prije nekoliko dana objasnio je kako su nastale fotografije astronauta iz misije Apolo 11, dakle njega i Nila Armstronga, posebno ona legendarna na kojoj se na viziru jednog astronauta ogleda drugi astronaut. A potom je u intervjuu za Bi Bi Si još jednom pričao o svojim planovima za “svemirski autobus” koji bi saobraćao od Zemlje do Marsa.
Za legendarni let na Mjesec 1969. rekao je da je svaki od astronauta imao svoj set zadataka koje je morao da obavi. Na Armstrongu je bilo da snima okolinu, pa su tako sve fotografije nekog astronauta iz te misije u stvari one koje prikazuju Oldrina. A što se tiče legendarne fotografije koja prikazuje odraz na viziru, Oldrin kaže da je nastala potpuno spontano.
"Bila je to puka sreća", kazao je.
Baz Oldrin inače od mladih dana posjeduje doktorat MIT-a iz astronomije i jedan je od pionira naučnih dostignuća u susretima letjelica u svemiru, odnosno spajanju. Novinarka Bi Bi Sija zatekla ga je nakinđurenog mnoštvom nakita s uspomenama na slijetanje na Mjesec. Stalno nosi i jedan prsten koji mu je poklonio Muhamed Ali po povratku s Mjeseca. Njegova majica bila je jedina okrenuta budućnosti. I to kakvoj.
Ispod natpisa "odredište Mars" prikazan je vizir astronauta s na kom se vide predjeli sa Marsa. Oldrin već decenijama zagovara putovanje na Mars svemirskim brodovima s ljudskom posadom, i to ne puko putovanje da bi se vratilo nazad, nego zato da se izgradi stalna baza i tamo ostane. U tu je svrhu razradio koncept svemirskog šatla, de fakto autobusa, koji bi po cikličnoj hiperboličnoj orbiti putovao na relaciji zemljin Mjesec – marsov Fobos.
Putovanje bi trajalo pet i po mjeseci, a to što letjelica ne bi morala da se bori s gravitacionim poljima dvije planete, nego bi čak njihovu gravitaciju koristila za ubrzanje i kočenje, značilo bi da bi je ostalo mnogo više mjesta za putnike i teret.
"NASA za to nije bila zainteresovana. Rusi s time jesu eksperimentisali, ali nikada nisu došli do toga da naprave letjelicu s posadom. Čini se da im je cijena bila previše visoka", rekao je.
Nevjerovatno mladolik, ovaj naučnik je još uvek je vrlo aktivan. S profesorom Džejmsom Longuskim sa Univerziteta u Indijani napravio je projekat izvodljivosti, u koji su povremeno uključivali i studente, a po kom bi čovjek mogao da kolonizuje Mars do 2040. godine.
"Ostati tamo, ne samo da ga posjetimo", precizirao je Oldrin.
