Većina ljudi se plaši kometa, asteroida no ne i solarne oluje. Ipak brojne vlade i organizacije uključujući i NASA-u te američku Službu za nacionalnu sigurnost pripremaju se za kataklizmu. prenosi Independent. Svemirsko “vrijeme” već je ranije izazivalo probleme – kratkotrajne prekide komunikacije i smetnje na satelitima (ali barem smo zauzvrat dobili spektakularnu polarnu svjetlost).
A da znatno razornija solarna baklja nije toliko nevjerovatna pokazuje ona iz 1859. godine. Nazvana po astronomu Karingtonu, ta oluja bila je jedna od najgorih poznatih solarnih baklji. Kada bi takva oluja danas pogodila Zemlju, onemogućila bi komunikacijske satelite, uništila GPS sisteme i prizemljila avione. Takva baklja mogla bi imati i trajne posljedice, poput brisanja podataka iz računara, prenosi net.hr.
Posljedice solarne oluje mogu trajati mjesecima ili čak godinama, dok bi službe danonoćno radile na osposobljavanju infrastrukture o kojoj ovisimo. Osiguravajuća kuća Lloyd iz Londona procjenjuje da bi sređivanje štete moglo stajati između 600 milijardi i 2,6 biliona dolara.
Američka vlada počinje raditi sve kako bi se spriječili takvi razorni učinci. Finansiraju istražavanja kako bi se solarne baklje mogle što ranije predvidjeti te pripremaju scenarije za slučaj katastrofe.
- Ne možemo procijeniti čak niti koliko smo ranjivi - ističe Jack Anderson, viši analitičar američkog ministarstva sigurnosti,
- Jednom kad sistemi počnu otkazivati, kvarovi će se možda početi širiti na načine koje ne možemo niti zamisliti - pojašnajva Daniel Baker, direktor zavoda za fiziku atmosfere i svemira na Univerziteta u Coloradu.
No, Tamara Dikinson iz Ureda za nauku i tehnologiju Bijele kuće ističe kako je SAD na prekretnici. Počinju se izdašnije finansirati istraživanja te se konačno sistemski rade procjene.
Avaz.ba
