Predstavnici privrednih društva inicirali da se drvna sirovina usmjeri prema preduzećima koja obavljaju proizvodnu djelatnost u količini koja im je potrebna za normalno odvijanje procesa proizvodnje, a ne preduzećima koja se bave preprodajom i izvozom drvnih sortimenata. S tim u vezi, podsjetili su da podaci o robnom prometu Crne Gore sa inostranstvom pokazuju da se iz godine u godinu povećava izvoz sirovine, a domaći proizvođači nemaju input za preradu. U cilju rješavanja ovog problema, predloženo je da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda Uprave za šume, kako za državne tako i za privatne. Takođe je neophodno pojačati kontrolu izvoza tako da cijena na fakturi odražava stvarnu vrijednost robe i primijeniti Ugovor o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanju šumskih saobraćajnica, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesionara, na teritoriji Crne Gore.
Na osnovu podataka Uprave za šume, proizvodnja drvne mase u 2015. godini, iznosila je 467.422m3, od čega četinara 334.712m3 i lišćara 132.710m3., i veća je za 22,43% u odnosu na 2014., u kojoj je proizvodeno 381.783m3, od čega četinara 278.969 m3, i lišćara 102.814m3.
Programom gazdovanja u državnim i privatnim šumama za 2016. godinu, ukupna raspoloživa drvna masa koja može biti predmet korišćenja u tekućoj godini iznosi 701.788 m3 bruto drvne mase. U ovu količinu uključena je: drvna masa koju je Uprava za šume planirala za korišćenje putem koncesija ili jednogodišnjih ugovora za 2016.; potom drvna masa koja nije ugovorena niti realizovana od koncesionara kao i ona koja je predviđena planskim dokumentima za sječu, ali koju Uprava za šume nije učinila operativnom za korišćenje. (izvršila doznaku stabala za sječu i uradila izvođačke projekte).
U državnim šumama u 2016. godini, planirano je korišćenje 565.192 m3 bruto drvne mase, a u privatnim 136.596m3. U državnim šumama planirana je sječa od 565.192m3 bruto drvne mase, i to za redovne sječe 340.055m3, od toga četinara 206.341m3 i lišćara 133.714m3, a za snadbijevanje stanovništva u ruralnim područjima 63.229m3. Prema ovim količinama očekivani prihod iznosi 7,4 miliona eura.
Prema podacima MONSTAT-a o robnoj razmjeni sa inostranstvom za 2015. godinu, uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 119,70 milona eura, što predstavlja 15,3 % ukupnog uvoza. U ovim kategorijama najviše se uvozi namještaj i to u vrijednosti 35,97 miliona eura. U kategorijihartije i štampe najveći je uvoz novinske hartije, kartona za pisanje i štampanje i sl. i to 11,4 miliona i uvoz štampe (poštanske razglednice, kalendari i sl.) u vrijednosti 1,7 miliona eura.
Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 36 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 30 miliona eura, a uvezeno 22,8 mil. eura. U strukturi izvoza najviše je izvezeno rezane građe u vrijednosti od 18,3 miliona eura, sirovine je izvezeno 10,7 miliona što je u odnosu na 2014. godine više za 32,1%.
Na sjednici Odbora najviše pažnje je posvećeno primjeni nedavno usvojenog Pravilnika o doznaci stabala, načinu prijema, obilježavanja i porijekla drvnih sortimenata, jer ih je po ocjeni Odbora, nemoguće primijeniti u praksi kad je riječ o otpremi zato što su u suprotnosti zahtjevi koncesionara i Uprave za šume. Koncesionari predlažu da Uprava za šume vrši otpremu drvnih sortimenata i izdaje otpremnicu za preuzetu sirovinu, a ne koncesionar.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknade za vršenje doznake stabala, premjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog projekta koji je donešen krajem 2015. godine, a koji je predvidio da se obračunavaju takse na izvoz sirovine još nije primijenjen, sirovina se nesmetano izvozi, i to u situaciji kad domaćim proizvođačima nedostaje sirovina za proizvodnju. Zato je predlažena hitna primjena pomenutog pravilnika.
Tokom aprila počeće javne rasprave o davanju šuma na dugoročno korišćenje, nakon čega će uslijediti javni poziv za davanje šuma za korišćenje za 2016. godinu.Odbor je donio Odluku o osnivanju grupacije za grafičku i izdavačku djelatnost
Nakon svestranog sagledavanja poslovanja, a u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim djelatnostima, Odbor je, između ostalog, predložio: da je potrebno na vrijeme uraditi šumsko privredne osnove u područjima gdje su istekle, potom, analizu i ocjenu postojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obezbijedio i bio poznat predviđeni obim sječa za duži period, a korisnici šuma imali uvid o tome čime raspolažu i realno uskladili svoje planove.Konstatovano je i da u pozivima za postupak javne nabavke treba predvidjeti stručno tehničku i kadrovsku osposobljenost ponuđača, odnosno unijeti dozvoljene specifičnosti daju prednost domaćim proizvodnim preduzećima.
Dosadašnjim kriterijumima za raspodjelu sirovine nije definisana njena “maksimalna zapremina” koja se može dodijeliti na preradu proizvodnim preduzećima u odnosu na broj zaposlenih i raspoložive tehničko-tehnološke kapacitete. Stoga je potrebno redefinisati Pravilnik o uslovima, kriterijumima i podkriterijumima, koje treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma.
Najnovje mjere koje se odnose na određivanje visine naknada za premjer i žigosanje drvne mase namijenjene izvozu treba što prije primijeniti, time bi se značajno smanjio izvoz sirovine.
U kontekstu evropskih integracija i povećanja izvoza gotovih proizvoda, potrebno je pokrenuti proces sertifikacije šuma, čime se potvrđuje da su proizvodi od drveta proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama, što će omogućiti našoj drvnoj industriji da nesmetano izađe na inostrano tržište, navodi se u saopštenje Odbora.
