"Neophodno je uspostaviti monitoring od strane predstavnika potpisnika sporazuma i / ili profesionalne agencije nad izvještavanjem svih medija, koji bi tokom predizborne kampanje dnevno izvještavali javnost o radu svih medija i ukazivali na praksu koja odudara od ovakvog zahtjeva za objektivnim i profesionalnim izvještavanjem", navodi se u Prijedlogu sporazuma o slobodnim i fer izborima.
Ranija formulacija koju je predložila Pozitivna Crna Gora je predviđala formiranje posebnog skupštinskog radnog tijela koje bi pratilo izvještavanje rada medija tokom izborne kampanje. Prema saznanjima Pobjede, ta formulacija je na insistiranje trojke SDP-URA-Demos uklonjena iz dokumenta.
Kao objašnjenje za svojevrsni politički pritisak na medije političke stranke su se pozvale na jednu od ocjena izvještaja EK za 2015. godinu u kome se navodi ,,da nedostatak čvrstih profesionalnih i etičkih standarda, kao i nedostatak efikasne samoregulacije ne doprinose napretku slobode medija“.
Da li je, međutim, stranački nadzor zaista put do profesionalizacije crnogorskih medija?
(Ne)obavezujuće
Predstavnici medijske zajednice u Crnoj Gori, različitih uređivačkih orijentacija, složno su, u izjavama za Pobjedu, kritikovali ovakvu odredbu iz sporazuma vlasti i opozicije, navodeći da se radi o pritisku na medije.
Novinar i urednik lista Dan Nikola Marković objašnjava da se monitoring medijskog izvještavanja ne može zabraniti bilo kome pa ni političarima, ali i da njihova mišljenja i eventualne odluke ne mogu biti obavezujuće za same medije.
"Povod za uključivanje pitanja medija u sporazum odnosi se prije svega na Javni servis i ja, kao neko ko se medijima bavi dugi niz godina, zaista mislim da Javni servis treba popravljati, da on nije objektivan i da bi trebao biti profesionalniji. Međutim, kao novinar i urednik, protivim se da političari budu ti koji će bilo kom mediju određivati kako će izvještavati. Postoje i drugi načini da se nezadovoljstvo Javnim servisom iskaže i da se u skladu sa zakonom uvedu određene promjene", rekao je Marković za Pobjedu.
On je dodao i kako razumije, ali i ne odobrava, potrebu političara da ,,disciplinuju medije“.
"Siguran sam da će mediji naći način da se odupru tom pokušaju. Mogu kao urednik Dana da kažem da ćemo se mi ponašati u skladu sa novinarskim kodeksom, a da nas istovremeno nikakvo tijelo ne može obavezati niti uticati na našu uređivačku politiku" poručio je Marković.
Izvršni sekretar medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović objašnjava da “sporno” rješenje iz Sporazuma o fer izborima nije obavezujuće, ali i da se njima otvara novo pitanje.
"Da li ovaj politički sporazum može da bude održiv bez medijskog sporazuma? Partije će da potpišu sporazum oko fer izbora i uđu u Vladu. Međutim, postoji veliki jaz u medijskoj zajednici i neusaglašenost oko toga šta su to profesionalni standardi u medijima. Da li nedostatak minimuma profesionalnih standarda može da ugrozi ovaj sporazum u toku predizborne kampanje", pita se Vujović.
Kao Huverova komisija
Glavna urednica televizije Prva Sonja Drobac smatra kako je odredba koja političarima daje mogućnost da se bave nadzorom medija loša za društvo, te da stavlja u negativan kontekst i same političare, njihove namjere, ali i njihove demokratske kapacitete. Premda sa formalno-pravnog aspekta monitorig medija nije sporan, Drobac napominje kako je riječ o potencijalno pogubnoj praksi.
"Loše je i besmisleno da se političari bave medijima. Suštinski, kakvu oni poruku time šalju? Po kom osnovu nadziru medije, pogotovo privatne, i zašto", pita Drobac.
Po njenom mišljenju takvo riješenje, kao poslijedicu, može proizvesti jedino političke prijetnje medijima.
"To jedino mogu da poredim sa Huverovom komisijom i njegovim lovom na vještice, ali to je prošli vijek i nije se pokazalo kao naročit demokratski iskorak. Zaista ne vidim šta će se dobiti time, osim prijetnje političara medijima", zaključila je Sonja Drobac.
Demos, SDP i URA pripremaju izmjene seta zakona o medijima
Sporazumom o slobodnim i fer izborima predviđeno je da potpisnici tog dokumenta preko svojih poslaničkih klubova pokrenu inicijativu za izmjene Zakona o radio-difuznim servisima, Zakona o medijima i Zakona o elektronskim medijima.
Pobjeda saznaje da će izmjene seta ovih zakona pripremiti Demos, SDP i URA i predati ih u skupštinsku proceduru odmah po izglasavanju leks specijalisa i novog sastava Vlade. Ove tri partije, prema saznanjima, još nijesu počele rad na izmjenama ovih pravnih akata.
U prijedlogu usaglašenog dokumenta se navodi da potpisnici sporazuma konstatuju da je u okviru postojećeg zakonodavnog okvira potrebno uraditi pravila i kriterijume za oglašavanje u medijima koja obavezuju državne organe i ostale subjekte sa javnim ovlašćenjima.
