Astronomi sa Kalifornija univerziteta objavili su, naime, da su svemirski gorostasi poput ove rupe u neočekivanom dijelu puno češće nego što se to najpre mislilo.
"I dok je pronalazak ovako velike crne rupe u nekom krcatom dijelu svemira posve očekivan - kao kada bi se naletjelo na neboder na Menhetnu, manje je vjerovatno da se ovakve crne rupe nađu u svemirskim "predgrađima", saopštili su astronomi, preneo je AFP.
Inače, velike, zvijezdama bogate galaksije gdje su naučnici ranije nalazili velike crne rupe, vrlo su rijetke. One manje poput NGC 1600 u kojoj je džinovska rupa pronađena, mnogo su češće, ali dosad se nije mislilo da one mogu biti domaćini ovako velikim rupama.
Stoga se postavlja pitanje da li je ovo vrh ledenog brijega, rekao je koautor studije Čung-Pei Ma. "Možda postoji mnogo više ogromnih crnih rupa tamo gdje ih ne bismo očekivali", naveo je.
Te ogromne crne rupe mogu imati masu kao nekoliko milijardi sunaca. Manje, uobičajene rupe najčešće imaju masu oko par desetina ili stotina naših sunaca. Crne rupe su, precizira se, veoma gusta područja u prostoru, odnosno vremenu u kojima je gravitaciona sila toliko jaka da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći, što ih zapravo čini nevidljivim.
Nastaju kad masivne zvijezde implodiraju na kraju svog života i obično se nalaze u središtima galaksija. Ponekad ih izda gravitacioni efekt koji se vidi na okolnim zvijezdama, a koje rupa guta, a zatim izbacuju gas, prašinu i razne krhotine. Puno manje se zna o nastanku tako masivnih crnih rupa, a najveća ikada detektovana imala je masu 21 milijardu naših sunaca.
B92.net
