Na današnjoj tribini u Podgorici, koju je organizovao Crnogorski pokret, saopšteno je da rješavanje tog problema prethodi utemeljenju građanskog društva za koje se aklamativno zalažu sve političke partije i poručeno da Crnogorski pokret neće pasivno posmatrati trenutna politička događanja u svijetlu odnosa prema državi Crnoj Gori i njenoj budućnosti.
Slobodan Jovanović, jedan od osnivača Crnogorskog pokreta, između ostalog je poručio:
„Crnogorski pokret ne amnestira nikoga na političkoj sceni ni od onoga što je rađeno, još više od onoga što nije urađeno. Takođe ne očekujemo previše ni od jednog političkog subjekta. Ono što nam preostaje kao cilj jeste da spriječimo da na čelo države dođu oni koji negiraju istorijsko postojanje crnogorske nacije, crnogorske države i crnogorskog identiteta, koji Crnu Goru ne vide kao dio demokratskog, modernog svijeta i evroatlanskih integracija. Da bi mogli da se borimo i ostvarimo neke rezultate u izgradnji crnogorskih institucija i odbrani crnogorskog identiteta kroz školstvo, medije, kulturu, to je elementarna polazna osnova. Iako kritički posmatramo dosadašnje rezultate više smo nego sigurni da ni njih ne bi bilo u situaciji da se neprincipjelnim koalicijama sa onima koji zagovaraju jednu drugačiju Crnu Goru, Crnu Goru po receptu Amfilohija Radovića i srpskih nacionalista, osvoji vlast u Crnoj Gori.“, kazao je Jovanović.
„Sve sile, od vani i iznutra, udružile su se da nam državu razdržave, i promijene njen crnogorski karakter. Nikada niko nije pokazivao toliku upornost, tako organizovano radio i toliko ulagao u Crnu Goru, koliko se sada ulaže u njenu propast. Niko iz opozicije nikada nije pokazao ni najmanje volje da riješi crkveno pitanje, crkvenu imovinu vrati u državno vlasništvo i crnogorski jezik uvede u javnu upotrebu. Ali jeste cijela opzicija pokazivala i pokazuje nevjerovatnu upornost, koja se graniči s fanatizmom, da crnogorsku politku usaglasi s interesima Srbije, i zemlju dovede u kolonijalni položaj. Iako takva politika podpada pod Krivični zakonik, niko nikada od njih nije odgovorao“ – riječi su Steva Vučinića, takođe osnivača Crnogorskog pokreta.
Mnogi prisutni su uzeli učešća u diskusiji, iznijeli svoje stavove i poslali poruke svim političkim akterima na političkoj sceni Crne Gore. Ogromno je nezadovoljsvo svih prisutnih odnosom prema crnogorskom narodu, nacionalnom identitetu, sakralnim pitanjima i istorijskim nasljeđem Crne Gore.
Iz pokreta su naveli da su danas usvojili apel u cilju postizanja neohodnog društvenog konsenzusa o nacionalnim i političkim pitanjima, kao preduslova za rješavanje svih društvenih, ekonomskih i socijalnih problema crnogorskog društva.
Oni su kazali da se u dijelu naučne, političke i kulturne javnosti crnogorski nacionalni identitet, crnogorska crkva, jezik i kultruno nasljeđe, dvije decenije dovode u pitanje i dodali da mučna prošlost, opterećena posljedicama građanskih ratova, dodatno otežava rješavanje tih pitanja.
"Svaki pomen crnogorske crkve i jezika, ili zahtjeva za povraćaj crkvene imovine u pređašnje stanje – državno vlasništvo, zlonamjerno se kvalifikuje kao crnogorski nacionalizam, čak i šovinizam", ocijenili su iz pokreta.
Oni smatraju da u tome prednjače pojedini javni i naučni radnici koji pretenduju da takvom kvalifikacijom iskazuju građanski stav.
Iz pokreta su naveli da je neprihvatljiva i politika oličena u crnogorskim strankama koje ta pitanja, kako su dodali, oglašavaju marginalnim, ili preprekom uspostavljanju građanskog i prosperitetnog društva.
"Ne može se graditi građansko društvo na štetu crnogorskih interesa, niti se oni mogu zanemariti", poručili su iz pokreta.
Prema njihovim riječima, Crnogorci osjećaju poniženi i uskraćeni u ispoljavanju svojih nacionalnih prava - prava na vršenje vjerskih obreda u crkvama koje su gradili njihovi preci, "odnedavno većinom nezakonito upisanim u vlasništvo beogradske patrijaršije".
"Srpske stranke i njihovi koalicioni partneri podstiču građane da se suprostavljaju crnogorskoj državi i naciji", rekli su iz pokreta.
Oni su poručili da Crna Gora mora biti domovina svim narodima koji će se u njoj osjećati komotno.
Ta pitanja, kako smatraju iz pokreta, moraju biti rješena na pravedan način koji ne ugrožava nijednu nacionalnu zajednicu, niti bilo koje njihovo pravo, i u saglasju sa evropskim standardima.
foto: Ilustracija
