Poslanica Pozitivne Azra Jasavić rekla je da njena stranka neće prisustvovati premijerskom satu iz protesta na "pravno nasilje koje u parlamentu demonstrira predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić”. Ona je trenutna dešavanja u Skuštini nazvala "burleskom".
"Pozitivna neće prisustvovati današnjoj sjednici iz protesta na Vaše (Krivokapićevo) pravno nasilje koje sprovodite u ovom parlamentu, zloupotrebljavajući funkciju koju imate, a radi zaštite ličnih i interesa nekih takozvanih medija, koji sebe nazivaju medijima, sa kojima ste u javnom savezu, a zapravo predstavljaju političke biltene znatnog broja političkih partija. Radi se o kanceru, odnosno, izvinjavam se, koncernu Vijesti", rekla je Jasavić u Skupštini.
Ona je saopštila da će premijer danas odgovarati na pitanja tri poslanika, od kojih jedan, kako je kazala, pripada "nelegitimnom klubu".
"On je, zahvaljujući činjenici da je Krivokapić zloupotrijebio funkciju, danas u prilici da vam postavlja pitanje. Dakle, odgovarate na pitanje jednog nelegitimnog kluba, formiranog mimo poslovnika", istakla je Jasavić.
"Sačuvali smo kompanije"
Mladen Bojanić je u ime Kluba samostalnih poslanika pitao je premijera koliki iznos novčanih sredstava je država naplatila iz stečajnih postupaka dužnika (KAP, Željezara, Rudnici boksita, Pobjeda, Fabrika elektroda, Mi Rai Group, Lenka i Megalonija Primorka) kojima je u periodu 2010-2014. godine platila garancije u ukupnom iznosu od 181.124.519 eura.
Đukanović je rekao da će kompletan odgovor na to pitanje biti moguće dati tek nakon što se odrade stečajni postupci u Privrednom sudu. Nakon presude, kazao je premijer, precizno ćemo znati u kojoj mjeri se Crna Gora namirila.
"Odgovor je nula. Nijedan euro nijesmo naplatili iz stečajnih potupaka, niti ćemo", rekao je Bojanić, na šta mu je Đukanović odgovorio da je sve prije rješenja stečajnog suda "prazna priča uz vjetar" zarad političkih poena.
"Vaš interes je bio da KAP i Željezara prestanu da rade, a oni i danas rade. Kada smo dali garancije KAP-u, te godine je ostvario 40 osto ukupnog izvoza. Priprema se za investiciju od 70 miliona eura. Kada ste se zalagali da Željezara prestane da radi, ona je tada svakog desetog stanovnika Nikšića zapošljavala. Za razliku od vas, mi smo imali druge interese i sačuvali smo kompanije koje su, po našem mišljenju, okosnica razvoja države", istakao je predsjednik Vlade.
"Nijesam dobijao nikakva pisma"
U ime Kluba poslanika Alternativa Dritan Abazović je pitao premijera zbog čega se Vlada ponaša zaštitnički ponaša prema čelnicima Uprave policije i da li i kada namjerava da pokrene postupak razrješenja direktora policije.
“Da li nestajanje dijela dokumentacije iz predmeta "Mujović" ukazuje na direktnu umiješanost pojedinih članova Vlade u tim aferama? S obzirom na to da smo imali prilike da saznamo da se dio dokaznog materijala ticao korespodencije osumnjičenog Mujovića i premijera, da li mislite da je javnost potrebno informisati o sadržaju tih pisama, kako bi zaštitili ugled države i funkcije koju sticajem okolnosti obavljate?”, pitao je Abazović.
Premijer je odgovorio da je to pitanje u nadležnosti Specijalnog tužilaštva i da samo ono može odlučiti da li će dokument učiniti dostupnim.
"Ako je relevantno moje mišljenje, onda ću reći da ih obavezno treba učiniti javnim, jer ćemo time stati na put intrigama. Nemam nikakvog problema sa tim. Nikakva pisma nijesam dobio na privatni i službeni mejl. Moguće da je golub bio u pitanju i da je pao dok ih je nosio. Do mene nijesu stigla, da jesu - ne bih imao problem da ih objavim", naglasio je Đukanović.
Na konstataciju da se ponaša zaštitnički prema čelnicima Uprave policije, premijer je kazao da Vlada štiti sve državne institucije koje su u njenoj nadležnosti i to u svemu što rade na zakonit način i u službi građana.
"Našu državnu policiju treba veoma odgovorno zaštiti od ataka koji se preduzimaju prema njoj, upravo u namjeri da se dezavuiše Crna Gora i sruše njene insitutcije", poručio je Đukanović.
“Vrlo odlučno štitim Upravu policije, sa uvjerenjem da vrlo vitalno štiti interese Crne Gore” kazao je Đukanović i podsjetio na proteste 24. oktobra kada je, kako kaže, namjera demonstranata bila da se sruše institucije Crne Gore.
Abazović je kazao da i on misli da su ta pisma glupost.
“Ali, pitanje svih pitanja je zašto je onda neko imao potrebu da ih ukrade. Najvažnije je da se ispita koje je naredio da se ukradu ta pisma”, rekao je Abazović.
Premijer je saopštio i da onome ko je sakrio dokaze iz ovog postupka nema mjesta u državnim organima.
“Onog trenutka kada saznamo da je to uradio bilo koji čovjek iz bilo koje institucije, taj više tamo neće raditi”, poručio je Đukanović.
Vladina politika u oblasti zdravstva daje rezutate
Vladina politika u zdravstvu počela je da daje rezultate, iako je dominantna percepcija javnosti da kvalitet zdravstvene zaštite nije na nivou potreba i očekivanja građana, kazao je premijer Milo Đukanović.
Poslanik Izet Bralić pitao je Đukanovića u parlamentu, tokom premijerskog sata, kako Vlada planira da rješava probleme u zdravstvu.
Đukanović je rekao da je Vladina politika u zdravstvu fokusirana na obezbjeđenje stabilnih izvora finansiranja, racionalizaciju sistema i unaprjeđenje kvaliteta usluge zdravstvene zaštite.
On je podsjetio da je u oktobru prošle godine rekao da je Vlada, u cilju konsolidacije Fonda zdravstva i zadovoljenja potreba zdravstvenog sistema, opredijelila dodatna sredstva od 36 miliona eura za plaćanje neizmirenih obaveza akumuliranih u prethodnom periodu.
„Izmirene su obaveze zdravstvenih ustanova i Fonda, prvenstveno dug za ljekove i materijalnu potrošnju i stvoreni uslovi za racionalno planiranje budžeta za 2016. godinu“, dodao je Đukanović.
Kako je rekao, nakon Vladine intervencije od 36 miliona eura, ostao je dug od deset miliona eura na dan 31. decembar prošle godine.
Vlada je, prema riječima Đukanovića, u skladu sa svojim obavezama, uložila značajna sredstva u zdravstveni sistem, sa ciljem obezbjeđenja garantovanih prava građana na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
„Iako je dominantna percepcija javnosti da organizacija rada u sistemu zdravstva i kvalitet zdravstvene zaštite nijesu na nivou potreba i očekivanja građana, Vladina politika je počela da daje obećavajuće rezultate“, kazao je on.
Đukanović je dodao da su značajano smanjene liste čekanja na pojedinim klinikama u Kliničkom centru, da je smanjen broj upućenih pacijenata van Crne Gore, kao i da je zaustavljen negativan trend potrošnje ljekova i nastavljena kontinuirana medicinska edukacija.
On je, upitan u kojoj je mjeri akumulirani dug Fonda uticao na zdravstveni rejting Crne Gore, podsjetio da evropski zdravstveni potrošački indeks analizira nacionalne zdravstvene sisteme na osnovu 48 indikatora, da se istraživanje sprovodi od 2005. godine, a da je Crna Gora ušla u projekat na zahtjev Ministarstva zdravlja 2014. godine.
„Tada smo bili na 34. mjestu od 36 rangiranih. U 2015. godini Crna Gora je povećala svoj indeks za 23 poena, ali je pala na 35. mjesto, jer se drugi reformišu brže i kvalitetnije“, kazao je premijer.
Kako je rekao, indeks je koncipiran tako da veliki broj indikatora ne zavisi prevashodno od finansijskih sredstava, već od dobre organizacije, kvalitetnog upravljanja i veće produktivnosti zaposlenih.
Bralić je rekao da su danas osiguranici i radnici u zdarvstvu nezadovoljniji, kao i da se pojavljuju bolesti za koje se mislilo da su prošlost, navodeći da se ne može državni novac trošiti neracionalno.
Premijer je kazao da pomoćnik ministra sa 30 godina radnog staža u državnoj upravi ima platu između 600 i 700 eura, dok ljekar u Kliničkom centru ima startnu platu 685 eura, a prema prosječnom računanju ona iznosi 1.300 eura.
„Ne kažem da je ovo dovoljno ni za pomoćnika ministra ni za ljekara specijalistu, samo sugerišem da nije riječ o neravnomjernoj raspodjeli, nego o tome da imamo taj nivo ekonomskog razvoja u zemlji“, naveo je Đukanović.
On je poručio da ljekari moraju međusobno razgovarati i preispitati se zbog čega se ponavljaju bolesti za koje se mislilo da su nestale.
„Istine radi, treba pomenuti da se efikasno rješavaju bolesti koje su mnogo komplikovanije, onda bi razgovorom u Ljekarskoj komori morali doći do odgovora zašto je danas ljekar manje uvažen u društvu nego što je bio prije 20 ili 30 godina. Mislim da je to, prije svega, pitanje struke“, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da Ministarstvo zdravlja mora da mijenja organizaciju i upravljanje. „Ovdje nije riječ o nedostatku sredstava, nego o neracionalnoj organizaciji“.
„Ministarstvo zdravlja mora hrabro da ide u razvoj privatno-javnog partnerstva. Država Crna Gora neće moći više da izdvaja sredstva za nove nivoe zdravstvene zaštite“, kazao je on.
Đukanović, kako je dodao, ne vidi da će zaštita državnih javnih ustanova u zdravstvu pomoći da se tamo podigne nivo zdravstvene zaštite.
„Mislim da se, kao i u drugim oblastima, taj nivo podiže jedino konkurencijom. Mislim da treba hrabrije otvoriti vrata za privatno-javna partnerstva“, kazao je premijer.
Izvor: Portal Analitika/Mina
